U novim sazivima hercegovačkih parlamenata ukupno je 25 odbornica, i to u Trebinju i Nevesinju šest, u Gacku ih je pet, u Berkovićima brojimo njih četiri, u Ljubinju tri, dok u Bileći usamljena sjedi samo jedna žena.
Piše: Ivana Vico
Sve izabrane dame uvjeravaju da će u svom mandatu štititi ne samo interes žena, već i cijelog društva. Žene ne smiju biti “šminka” u politici, a da li se glas žena zaista budi ili će njihovi stavovi biti podređeni patrijarhalnosti u okviru stranačkog djelovanja pokazaće naredne četiri godine.
Valerija Lakić, odbornica SNSD-a u trebinjskoj skupštini, vjeruje da su njeni sugrađani prepoznali značaj žena u politici, te da je na to ponosna, što predstavlja važan iskorak ka jačanju rodne ravnopravnosti i njihove uloge u donošenju važnih odluka za grad.
“Žene Trebinja svakodnevno daju neprocjenjiv doprinos razvoju lokalne zajednice kroz svoje angažovanje u privredi, obrazovanju, zdravstvu, kulturi i politici. Njihova posvećenost i inovativnost čine naš grad boljim mjestom za život. Posebno ističem ulogu žena u lokalnoj vlasti, koje svojim radom doprinose donošenju odluka koje unapređuju kvalitet života svih građana. Njihova uključenost u kreiranje socijalnih, obrazovnih i razvojnih politika pokazuje da ravnopravnost i saradnja donose najkvalitetnije rezultate za Trebinje”, naglašava Lakić.
Kao žena u lokalnom parlamentu, kaže da će se zalagati se za ravnopravnost, jačanje socijalnih i obrazovnih politika, podršku porodicama i mladima, te očuvanje kulturnog i prirodnog bogatstva našeg grada. Njen cilj je da glas svih građana, posebno žena, bude jasno i snažno zastupljen u donošenju odluka koje unapređuju kvalitet života u Trebinju.
“Što se tiče patrijarhalnosti u okviru partije, mogu reći da sam i sama sam patrijarhalno odgojena, ali sam uvijek imala pravo na svoje mišljenje o bilo čemu. Mi smo dio jednog tima gdje se sve dogovara. Samim tim kada su u pitanju određene ženske teme, tu ne može biti nikakve naklonjenosti i možemo im samo biti podrška”, jasna je Lakić.
Vraćajući se nekoliko godina unazad, podsjetila nas je kako su dok je bila poslanik u Narodnoj Skupštini Republike Srpske osnovali klub žena, te da je takav vid saradnje potreban i u politici na lokalnom nivou.
Dajana Milišić, odbornica ispred Liste za pravdu i red, koja je u prošlom skupštinskom sazivu bila jedina odbornica, naredne četiri godine neće biti usamljena. Prema njenom mišljenju, dobro je što imamo veći broj pripadnica ljepšeg pola u političkom djelovanju, jer su mnogo organizovanije i prizemnije u poslu.
„Meni nije važno da li je kolega u skupštinskoj klupi muškarac ili žena. Bitno je da je konstruktivan odbornik, da je od pomoći, zna da sasluša i uvaži prijedloge. Ipak, drago mi je što u opoziciji imam koleginice Milicu Radovanović iz SDS-a i Petru Salatić iz našeg kluba za Pravdu i red“, kaže Dajana.
Naglašava kako žene glasaju po svojoj savjesti i pokreće diskusije, što smo, kako kaže, imali prilike da čujemo na prethodne tri sjednice.
„Ne radimo po partijskom šablonu, jer nemamo ni stranku ni stranačke knjižice. Ne funkcionišemo na način da nam neko nešto naređuje. O tome može pričati vladajuća koalicija, jer oni imaju šefa i govore samo ono što smiju“, tvrdi Milišić.
Ističe da je neko ko ono što kaže sprovode u djelo, a to ne može reći za ostale odbornice, jer je svako jedinka za sebe.
„Koleginica iz Demosa je postavila jedno pitanje, a ostale dvije odbornice iz vladujuće koalicije još se nisu oglasile. Ne možemo zajedno nešto promijeniti, jer ne postoji podjela na muškarce i žene nego na vladajuće i opoziciju. Ako su pitanja vezana za dobrobit društva sarađivala bih sa koleginicama iz vladajuće koalicije, ali malo toga izađe iz njihove kuhinje da je dobrobit građana Trebinja“, dodaje Milišić.
Da veći broj žena u hercegovačkim skupštinama može samo poboljšati situaciju, kaže i Ivana Maljević, odbornica SNSD-a u gatačkoj skupštini.
„Primjer da mi bolje radimo vidimo u Gacku, gdje su u svim javnim preduzećima, osim poslovnice Elektro distribucije, direktori žene. Rezultati poslovanja su odlični, pogotovo u „Komusu“, tako da postavljanjem žena na rukovodeća mjesta već primjetimo neko poboljšanje“, kaže Maljević.
Iako u Gacku SNSD djeluje kao opozicija, naglašava da će se zalagati za sve odluke koje budu za dobrobit stanovnika Gacka, te da će bez obzira na stranačke razlike sarađivati sa ostalim ženama iz vladajuće stranke.
„Žene su istrajnije i upornije pri dolasku do svog cilja. Tako je i porodici, pa i u politici. Nekada je bilo nezamislivo da žene budu na funkcijama, bile smo ostavljene sa strane, ali narod je to prepoznao i sada je situacija mnogo bolja“, navodi ona.
Jelena Kapor, potpredsjednica Skupštine opštine Nevesinje, smatra da naše društvo cijeni mišljenje i djelovanje žena u svim sferama života, što potvrđuje i podatak da su one sve dominantnije u političkom radu.
“U našoj partiji žene čine većinski pol. Takođe, na kandidatskoj listi među prvih deset mjesta, šest su zauzela imena žena. Ono što mi je izuzetno drago jeste da to nije nešto na čemu se insistiralo, jednostavno su u datom trenutku žene prepoznate kao spremniji, bolji kandidati, što je na kraju potvrdio i rezultat stranke i lični rezultat žena kandidata. Znači da, ipak, nismo samo dekor u politici”, ističe Kapor.
Kako kaže, njihova partija je vodeća po brojnosti žena, a u posljednjih nekoliko mandata uvijek su imali odbornicu u lokalnom parlamentu.
“Žene su se pokazale izuzetno sposobnim, ali i podjednako uvaženim. Ali, isto tako smatram da i u politici, kao i u ostalim društvenim sferama kao što su nauka, sport, vojska, policija, na sceni treba da budu najspremniji, oni koji će postizati najbolje rezultate. Tako da tu ne igra ključnu ulogu niti patrijarhat koji veliča muškarca, niti zakon koji forsira ženu. I smatram, da je zakon upravo taj koji forsirajući rodnu ravnopravnost tretira ženu samo kao broj. Jer, kao što sam prethodno spomenula žene treba da se prepoznaju kao sposobni i bolji kandidati, a ne da bi zadovoljile minimum zakonskih odredbi”, zaključuje naša sagovornica.
Ipak, u bilećkim skupštinskim klupama i dalje usamljena sjedi odbornica SNSD-a Anastasija Aleksić. Kaže kada bi imala podršku koleginica, lokalni parlament bi dobio neku novu energiju, ali i veći doprinos u rješavanju problema sa kojima se susreću.
“Iako je u BiH izborni zakon predvidio obavezne kvote zena na stranačkim listama provođenje politike ravnopravnosti polova je proces koji traje. U svakoj maloj sredini taj proces je dosta usporen zbog predrasuda prema ženama koje vuku sada već iz daleke prošlosti. Još davno je britanska premijerka Margaret Tačer rekla da u politici ako hoćeš da se nešto kaže pozovi muškarca, a ako hoćes da se nešto uradi pozovi ženu.”, kaže Aleksić.
Naglašava da smo svjedoci da, kako kod nas tako i u svijetu, neke od najvećih i najvažnijih funkcija uspješno obavljaju žene.
“Problem nasilja nad ženama je svakako jedan od gorućih problema u BiH, jer je u zadnje vrijeme u porastu. Pokretanje inicijative o parlamentarnoj raspravi o problemima žena samo po sebi nije problem i svakako da ću biti glas svake od nas u bilećkom parlamentu. Svaki problem žene ili udruženja koje se bavi njihovim problemima ću rado da iznesem na javnu raspravu pogotovo pitanja nasilja nad ženama, jer smatram da je ta pošast u 21. vijeku nedopustiva i treba osudu kako institucionalnu tako i osudu javnosti”, zaključuje Aleksić.
Iz Agencije za ravnopravnost polova BiH kažu da uprkos činjenici da je na Lokalnim izborima 2024. godine zabilježen blagi porast broja izabranih načelnica, vijećnica i odbornica, učešće žena je još uvijek veoma daleko od ravnopravne zastupljenosti u tijelima odlučivanja.
“Ukupan broj načelnika/načelnica izabranih na Lokalnim izborima 2024.godine iznosi 142, od čega su 134 muškarca i osam žena, odnosno samo 5,6%. Udio žena u predstavničkim tijelima vlasti na lokalnom nivou iznosi 22,7 odsto. Član 20 Zakona o ravnopravnosti polova u BiH, koji se odnosi na to da na izbornim listama bude zastupljeno 40 odsto pola, nema očekivani učinak na povećanje njihove zastupljenosti na pozicijama odlučivanja, ali smatramo da se uspjeh gradi laganim napretkom”, navode iz Agencije.
Kako kažu, problem je i to što nakon izbora žene često ne preuzimaju “pozicije” nego ih prepuštaju kolegama obrazlažući svoje odluke privatnim obavezama prema porodici. Da bi se oslobodio potencijal za veće učešće žena u javnom i političkom životu, neophodno je više ulagati u njihovo ekonomsko osnaživanje i promovisati ravnopravniju podjelu neplaćenog rada u porodici.
Dodaju da da žene ne bi trebale izgubiti perspektivu svog pogleda na izazove i rezultate i da se ni slučajno ne smiju ponašati kao muškarci, jer je to od izuzetne važnosti za medijsko predstavljanje kandidatkinja i političarki.