Sindikati Elektroprivreda Srpske i Srbije ujedinjeni protiv gašenja termoelektrana

Autor: Direkt Aktuelno Ekonomija
7 minuta čitanja
Sastanak sindikata EPS-a i ERS-a RS u Trebinju

Predstavnici sindikata Elektroprivrede Republike Srpske i Srbije danas su u Trebinju potpisali Sporazum o zajedničkom djelovanju koji prevashodno treba da zaštiti rad termoelektrana koje pripadaju ovim preduzećima. Kako su naveli, na ovaj način žele da se odupru pritiscima da se u što hitnijem roku smanji proizvodnja električne energije na ugalj, odnosno gašenju termoelektrana i rudnika.

Sastanak sindikata EPS-a i ERS-a RS u Trebinju

Piše: Jelena Denda Borjan

Predsjednik Sindikata Elektroprivrede Srbije Rašo Krsmanović kazao je da je suština ovog Sporazuma da obje kompanije zadrže rad u hidro i termo sektoru.

„Imamo teške pritiske od raznoraznih lobista iz svijeta i Evrope da u što hitnijem roku smanjimo proizvodnju električne energije na ugalj, a ona je ključni temelj razvoja i nezavisnosti obje države. Sindikat je ključni faktor u cijeloj priči. Borićemo se uticajem na državne institucije, prije svega, resorna ministarstva, razgovorom, a ako treba i drugim sredstvima“, rekao je Krsmanović.

Zamjenik predsjednika srbijanskog sindikata Bogdan Vukotić smatra da zaposleni u dvije Elektroprivrede sada „moraju pokazati svoju snagu i jedinstvo u suprotstavljanju lobijima koji pokušavaju da Elektroprivredu Srbije spuste na koljena“.

„Oni hoće da je spuste na jako niske grane, da od Srbije naprave zavisnika uvoza struje, da Srbija sutra nema dovoljnu količinu struje, da se pogase termokapaciteti, da se zatvore rudnici. Niko od nas nema ništa protiv zelene enegrije, svi smo za to da država bude što više ekološka, ali ne po cijenu socijalnog mira i gubitaka radnih mjesta, ni po cijenu toga da postanemo robovi lobista kojima je jedini cilj i zadatak da prodaju svoju struju značajno skuplje nego što je to sada i postanemo energetski zavisni od uvoza struje. Smatramo da naše zemlje imaju dovoljno osnovnog energenta za proizvodnju električne energije, a to je ugalj“, kazao je Vukotić.

Predsjednik Konfederacije sindikata RS Željko Tepavčević smatra da će Srpska „ako izgubi energetsku zavisnost, izgubiti i svaku drugu nezavisnost“.

„Apelujem na javnost da pomogne ERS da skupimo dovoljno, energije i znanja i pameti da sačuvamo dvije bazne elektrane – RiTE  Gacko i Ugljevik, jer bez njih nema ni ERS-a RS, ni Republike Srpske. Naredne godine su ključne da očuvamo ta dva velika proizvođača, da očuvamo radna mjesta, da očuvamo socijalnu politiku i na taj način i Republiku Srpsku“, kazao je Tepavčević.

No, činjenica je da se „energija, znanje i pamet“ do sada nisu „skupljali“ da se ovi proizvođači očuvaju. I bez navedenih pritisaka da se termoelektrane ugase, elektroenergetski sektor Republike Srpske već duže vrijeme suočava sa lošim poslovanjem i gubicima do kog su ga doveli stranačko (pre)zapošljavanje i negativna selekcija kadrova. Osim toga, Srpska se suočava i sa velikim stepenom zagađenja životne sredine posredstvom termoelektrana o kojem do sada nije dovoljno vođena briga.

Na pitanje „Direkta“ da li je sindikat ikada pružio otpor ovakvom uništavanju elektroenergetskog sektora u Srpskoj, Tepavčević odgovara da „ERS RS već dvije decenije vodi socijalnu politiku“.

„Kroz to zapošljavanje imamo mi u Gacku, i u čitavom sistemu ERS-a, i onih zaposlenih koji nam nisu bili baš neophodni, ali na taj način se vodila socijalna politika, pa su ti ljudi zarađivali novac, a sigurno da se za svakog našlo prostora da doprinese nešto kompaniji“, kaže Tepavčević za „Direkt“.

Zagađenje je predimenzionirana priča

Zoran Mićanović ( u sredini) i Željko Tepavčević (lievo)(Foto: Direkt)

Iako hiljade tona pepela iz gatačke Terme svakodnevno ode u vazduh, a bazne stanice koje bi trebalo da mjere stepen zagađenja često ne rade, Tepavčević kaže da „odgovorno tvrdi da zagađenje nije toliko koliko se pokušava predstaviti javnosti“.

„Mi smo imali bazne stanice koje svakodnevno mjere emitovanje čestica i zagađenja vazduha. Ono što je očigledno je da trenutno, sa ovakvim kvalitetom uglja koji sagorjevamo u kotlu RiTE Gacko i sa našom tehnologijom, imamo problema sa ispuštanjem prekomjernog broja čestica u atmosferu. Menadžment RiTE-a i ERS-a pokušavaju da to stabilizuju u narednom periodu, međutim, prema svim meritornim izvještajima, to zagađenje nije onoliko koliko se to pokušava predstaviti javnosti. Ovo odgovorno tvrdim i to možete pročitati u našim izvještajima, kao i izvještajima onih kuća na koje menadžment preduzeća nema uticaj. U sklopu remontnih aktivnosti preduzeće se svi koraci da prilagodimo sistem otpreme pepela sadašnjem gorivu, odnosno uglju koje koristimo i da te emisije, koje su sada možda nešto povišene, unaprijedimo“, kazao je Tepavčević.

Da je zagađenje „predimenzionirana priča“ smatra i predsjednik sindikata ERS-a RS Zoran Mićanović, a kao dokaz je ponudio – sebe.

„Evo mene vidite, 2.02 (njegova visina, prim. aut.), 35 godina u ERS-u, u Ugljeviku, i vidite kako sam lijepo ugojen. Udisao sam 35 godina vazduh u Ugljeviku i odjednom taj vazduh nije dobar. A zašto to pričaju ti hohštapleri bjelosvjetski? Hoće da nas uguše. Slažem se da ima problema, ali zašto ne priča o tome Kina, Rusija, Indija, Australija i ti koji imaju velike količine uglja? Njemačka je prije par mjeseci otvorila termoelektranu od 1100 megavata. Zato što hoće da nas vežu za kilovat i da ga mi ovdje plaćamo 40 feninga, a on je sad 9,12 feninga“, rekao je Mićanović.

On je dodao da očekuje od novinara i javnosti da „okrenu tu priču“.

„Nisu Gacko i Ugljevik zagađivač Evrope, to je budalaština. Oni su našli pojedince koji su debelo plaćeni da pričaju da je problem ekologije ove dvije termolektrane. Ja dolazim iz sela koje je eksproprisano zahvaljujući tom rudniku i evo, meni ništa ne fali, a non stop kopamo ugalj. Previše je onih koji tobož brinu o nama sa nivoa Evrope. Okrenimo malo priču“, poručio je Mićanović.

U sklopu energetske tranzicije, čiji dio će biti i Srbija i Republika Srpska, predviđen je prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, a samim tim i gašenje termoelektrana na ugalj do 2050. godine.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *