RAJ ZA TURISTE:
Ulog – mjesto netaknute prirode i dobrih domaćina koje (iz)umire

Autor: Miloš Vasiljević Direkt priče
6 minuta čitanja
Pust centar Uloga, Foto: Direkt

Ulog – selo u opštini Kalinovik, čarobni je krajolik na Neretvi, koji nije zaobišao odliv stanovništa, a samo prije pola vijeka u ovom mjestu živjelo je više od 5.000 stanovnika, a danas svega 11, mahom starijih ljudi. Sve ih je manje, a od prave varošice ostalo je samo sjećanje i nostalgija. Ona je neminovnost pri svakom razgovoru malobrojnih žitelja kada se sastanu i porazgovaraju o nekim boljim vremenima.

Ulog
Pust centar Uloga, Foto: Direkt

Do 1963. godine Ulog je imao status opštine i 60-ih  i 70-ih godina prošlog vijeka u ovom mjestu sve je vrvilo do života, a industrijalizacija i želja za boljim životom ostavila je Ulog gotovo pustim.

Uložanin Nenad Tomović, iako živi u Istočnom Sarajevu, u Ulog dolazi stalno. Kroz drhtavi glas, priča nam, da su u zlatno doba u ovom mjestu bile četiri prodavnice, pekara, dom zdravlja, policijska stanica, pošta, šumska uprava i opština, te je veliki broj ljudi baš u Ulogu “zarađivao hljeb”.

Ulog
Popularna “čaršija”, Foto: Direkt

„ Rođen sam u Ulogu, trenutno sam u penziji, tako da u najvećoj mjeri penzionerske dane provodim ovdje. Volim lov i ribolov, a Ulog i priroda idu jedno uz drugo. Imamo vodu sa naše Neretve koju sam pio i kad sam dječak bio, evo i sada. Još tada imali smo kino na kojem su nam mogli tada mnogi pozavidjeti, što govori da nismo zaostajali u bilo kom segmentu. Naprotiv“, rekao je Tomović.

Prema njegovim riječima, bez dileme Ulog je bio najživlji u periodu od 1970-1975. godine, a već nakon toga mnogi su krenuli ka većim centrima, u najvećoj mjeri prema Sarajevu.

„ Tada je počeo nagli egzodus stanovništva. Ljudi su jednostavno morali ići, jer kod nas nije bilo fabrike, odlazila su djeca na školovanje, pa je selo počelo da izumire“ dodao je Tomović.

I do današnjih dana odliv stanovništva nije stao, priča nam Petko Višnjevac, koji penzionerske dane provodi u svom Ulogu. Prisjeća se vremena kada je 1962. godine u prvi razred krenuo sa još 22 prvačica, te da je u tom trenutku sa područnim školama bilo više od 700 đaka.

Ulog
Petko Višnjevac, Foto: Direkt

„Tih 60-ih, 70-ih godina prošlog vijeka u Ulogu je bilo više od 6.000 stanovnika. Narod se kasnije počeo razilaziti, za boljim životom. Bio je ovdje mukotrpan i težak život, narod je radio samo da bi opstao“, rekao je Višnjevac.

Žale se mještani ovoga mjesta i na lokalne vlasti, jer o ovom živopisnom krajoliku ne vode dovoljno računa. Kako kažu, slika i prilika je makadam, jer  sa koje god strane da dođete u Ulog makadam je i to nije jedini problem.

Ulog
Ulazak u Ulog iz pravca Kalinovika, Foto: Direkt

„Ovdje nemamo nikakvu prodavnicu, pa tako moramo ići u Kalinovik po osnovne potrepštine. Imamo u selu dvije kafane koje rade ljeti i to nam puno znači da se okupimo i razgovaramo o svemu“, rekao je Višnjevac.

Oštroumni ljudi i revolt

Kroz istoriju Uložani su bili oštroumni ljudi. Širom svijeta, iz ovog mjesta puno je doktora nauka i dokazanih stručnjaka u raznim oblastima.  Oni koji sada tu žive, pokazali su u aprilu revolt da se sa njima niko ne može poigravati. Naime, na protestu protiv izgradnje malih elektrana na Neretvi, pobunili su se mještani i i zbog loših puteva i slabe ili nikakve mobilne mreže, ali i niza infrastrukturnih problema, i to njih oko 250.

„Nakon protesta u Ulogu su, poslije mnogo decenija, ponovo postavljeni kontejneri za smeće, jer ljudi negdje moraju odlagati smeće, napravljen je repetitor, a i lokalni putevi su, koliko toliko, popravljeni“, kazao je Boban Škrkar, koji ima kafanu uz samu Neretvu, koja je zbirno mjesto šale i razonode, jer smisao za humor nikada nije izdao ovaj narod koji krasi gostoprimstvo.

Svi mještani ovog kraja nadaju se da će Gornja Neretva postati zaštićeno područje i da će tako i Ulogu konačno krenuti naprijed. 

A bez Uloga ne može ni Mišo Milošević, inače radnik Šumskog gazdinstva “Zelengora”, koji je bio jedan od zagovornika protesta.

Ulog
Ekipa Direkt portala na terenu sa mještanima

“Tražimo sanaciju vodovoda i čišćenje kanala, ide ljeto i jake suše ali iz opštine samo obećavaju. Jedino smo uz pomoć donacija ljudi koji potiču odavde uspjeli da promijenimo krov na parohijskom domu. Mnogo nam u tome pomaže i naš akademik Dimitrije Ćeranić, koji je rodom iz ovog kraja. Dok sami nešto ne uradimo niko drugi neće “, kazao je Mišo, dodavši da je nakon protesta malo nasut put, ali da je most preko kojeg se stiže iz pravca Kalinovika i dalje u lošem stanju.

Ulog je zasigurno najbolji primjer kako nemar lokalnih i republičkih vlasti može dovesti do propadanja. Ovo mjesto sa svim svojim prirodnim potencijalima, bez ikakvih problema može stati rame uz rame sa austijskim ili njemačkim selima, o turističkim potecijalima ovdje je suvišno i govoriti. Pravoslavna i katolična crkva i džamija, dokaz su da ovo mjesto nije bilo tijesno za sve ljude. Sve živne ljeti, jer je ovo strateško mjesto, raskrsnica puteva, ali i raj za avanturiste. Ono što je sigurno i što nije kliše, niko u Ulog nije došao jednom ali ni slučajno, jer mu se zbog njegove ljepote, mira i Neretve morate vratiti, barem na kratko.

Podijeli članak
1 komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *