SVIM SNAGAMA U ZAŠTITU RIJEKE:
Neretvu će mještani Uloga, ako treba, braniti i životima

Autor: Miloš Vasiljević Direkt priče
10 minuta čitanja
Cilj da Gornja Neretva postane zaštićeno područje

Ako volite netaknutu prirodu onda je sigurno jedna od omiljenih destinacija koja se mora posjetiti u našoj zemlji planina Zelengora, ali i ljepotica, rijeka Neretva. Na nju su podjednako ponosni kako domicilno stanovništvo, tako i ekolozi koji rade sve kako bi se ovaj krajolik sačuvao od betonizacije, odnosno izgradnje (sedam) mini centrala i ostao ono što je i danas – raj na zemlji.

Ekolozi na Neretvi
Cilj da Gornja Neretva postane zaštićeno područje

Gdje god da se sagnete bez problema možete piti vodu, bilo u Krupcu ili Pridvorici, koje su jedne od pritoka poznate rijeke, dočekaće vas kristalno čista rijeka, a pogled ka planinskim vrhovima izmamiće uzdahe ovjekovječene najčešće nekom fotografijom. Jednostavno, duh avanturizma i zov prirode zahtijevaće od vas da se što prije vratite.

Za malobrojne mještane Uloga i okolnih sela, Neretva nije obična rijeka. Naprotiv, ona je  idealno mjesto za odmor, ribolov. Uz rijeku, pričaju mještani za „Direkt“, rađale su se prve ljubavi, tu su naučili da plivaju, svirali su gitaru, uživali u svakom trenutku, a posebno su ponosno na potočnu pastrmku, jedinstvenu vrstu ribe u ovom dijelu Evrope, a na svakom njenom ćošku i sada piju vodu. Danas je žitelja mnogo manje nego ranije, ali ne žele bilo kakvu gradnju i zagađenje, pa se autroritativno protive mini centralama, za koje ne žele ni da čuju.

Neretva-gornji tok
Gornji tok Neretve, Foto: Direkt

„Ako treba branićemo je životima, ovdje neće i ne smije biti gradnje mini centrala. Samim tim, ovdje bi život bio gotov. To bi bio grijeh i prema Neretvi oko koje se sve vrti“ uglas za „Direkt“ pričaju žitelji Uloga.

Makadam

No, ipak put do Uloga, sela gdje je ostalo svega 11 od nekadašnjih 5.000 stanovnika nije jednostavan. Naprotiv, gdje god da krenete neminovan je makadam, da li preko visoravni Morine za koje u ovom dijelu zemlje kažu da je „hercegovački Tibet“, ili iz Kalinovika, Konjica ili Pridvorice. Ulog je do 1963. godine imao status opštine, puno se toga promijenilo, ali je jedino što je ostalo identično prethodnim vremenima ljubav prema Neretvi.

No, makadam za većinu pravih avanturista nije prepreka da se odmaknu od gradske vreve i uživa u nezaboravnim trenucima. Sa druge strane, prašnjavi putevi nisu ni problem onim koji ne mare za ekologiju i zaštitu životne sredine, za one koji  izvlače šumu, pa samim tim i putevi iza sebe ostavljaju dodatno ruiniranim, ali i za one koji bi da unište Neretvu, sa svim svojim pritokama i tu prave mini hidrocentrale.

Ribočuvar Boban Škrkar, poznatiji u Ulogu kao Mosur dokazani je zaljubljenik u prirodu. Priča nam da ni pod cijenu života neće dozvoliti zajedno sa narodom izgradnju sedam malih hidrocentrala.

„Više puta smo to govorili, evo i sada ponavljamo, ako trebamo branićemo je životima. Neretva sa svojim pritokama nešto što se bilo gdje drugdje ne može naći. Ona je biser, raj za sve nas koji ovdje živimo, za one koji dođu povremeno, ali i za (avan)turiste koji se dive ovim nepreglednim pejzažima, na svu sreću ima. Jedino ovdje živi potočna (jadranska) pastrmka i riječni rak, a njega ima samo u rijekama koje su toliko čiste da se iz njih može piti voda“, rekao je on.

Na radost malobrojnih žitelja ovog sela, ali i svih onih koji vode brigu o rijekama, pa tako između ostalog i Neretvi, ekolozi  banjalučkog  Centra za životnu sredinu , jasni su u namjeri  da Gornju Neretvu zaštite od uništenja. Još prije godinu dana, uz podršku međunarodnih partnera, izradili su studiju za proglašenje Gornje Neretve zaštićenim područjem, a koja je sada u proceduri. Proteći će još vode Neretvom, dok se procedure okončaju, a tek onda počinje prava borba „na terenu“.

I u toj borbi, što je najvažnije nisu sami, puno slobodnih medija, između ostalih i „Direkt“ pisaće na ovu temu, kako bi se sačuvala priroda i biodiverzitet, a s druge strane pomoglo i domicilno stanovništvo da žive u ekološki čistom krajoliku.

Pridorica i Krupac

Koliko je važan sam izvor Neretve,  ništa manje nisu važne ni njene pritoke. Krupac i Pridvorica rijeci daju snagu, a baš na tom prostoru Vladimir Topić, koordinator programa Energija i klimatske promjene, u Centru za životnu sredinu medije prisutne na ovoj turi upoznao je o pojedinostima, prednostima ali i specifilnostima. Često je u Ulogu, sa mještanima ima odličnu komunikaciju, ali i podršku, što svima u Centru daje vjetar u leđa u zamisli da sačuvaju ovo područje. I na dobrom su putu.

„ Od Pridvorice do Uloga planirano je izgradnja sedam malih hidroelektrana. To znači da bi rijeka, na svakih nekoliko kilometara bila pregrađena i spakovana u cijevi. Ono što je važno da je ovo područje jedno od najvažnijih po pitanju biodiverziteta, ali i zbog autohtone vrste, odnosno zbog potočne pastrmke koja je pravi dragulj, i po čemu je, između ostalog ovaj kraj i prepoznatljiv“, rekao je Topić  dodavši da je buduća zaštita područja  neophodna kako bi se očuvala ova cjelinu, jer riječ je o netaknutom području od industrijskih zagađenja.

Topić na jednom od mjesta gdje planirana gradnja mini centrala
Vladimir Topić, Foto: Direkt

Koncesije za izgradnju sedam malih elektrana u gornjem toku Neretve dobilo je, prije više od decenije, preduzeće „Marvel“ iz Istočnog Sarajeva, inače poznato po izgradnji stambenih blokova, a vlasnik tog preduzeća je Savo Lalović, rodom iz okoline Kalinovika, za kojeg mještani Uloga nemaju riječi hvale. Naprotiv.

Jasno je da je koncesionar dobio koncesiju, ali ekolozi i te kako znaju da su mu mnoge dozvole istekle, da su neki dokumenti, neophodni za gradnju „pali“ na sudovima, da su za malobrojne mještane, koji bi na neke primjere narušavanja prirodne ravnoteže možda i progledali kroz prste, male elektrane „crvena linija“.

Potpredsjednica Centra za životnu sredinu Anja Dragomirović naglasila je da se nada će Gornja Neretva, zvanično postati zaštićeno područje.

„ Nakon proglašenja zaštićenog područja, treba usvojiti još mnoge dokumente, kojima će se precizirati, šta je na tom području poželjna aktivnost, a šta se ovdje ne smije raditi“, rekla je Dragomirović.

Pretodnih dana, u Ulogu boravio je i programski direktor za Jugoistočnu Evropu međunarodne organizacija „The Nature Conservancy“ Igor Vejnović koji je po prvi put u ovom dijelu naše zemlje. Očaran prirodom, koja je, priča nam, neuporedivno ljepša poređenja radi sa Češkom gdje živi i radi, naglasio je da je važno da ovakve krajeve sačuvamo.

„Područjem treba upravljati na način, koji bi štitio prirodu i donosio dobrobit lokalnom stanovištvu”, istakao je Vejnović.

Igor Vejnović
Igor Vejnović, Foto: Direkt

Kao što je i poznato, oni su lideri inicijative „Zajedno za rijeke“, u okviru koje je, zajedno sa Centrom za životnu sredinu, podnesena inicijativa za zaštitu gornjeg toka rijeke Neretve. Inicijativa djeluje na području BiH, Hrvatske, Sbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, s ciljem da zaštiti 400 kilometara najvrijednijih rijeka. Za sada su, za godinu dana, uspjeli da zaštite dvije rijeke u Hrvatskoj, Tončicu i Mrežnicu, te Bisricu u Crnoj Gori.

Prema njegovim riječima,  u Bosni i Hercegovini su na njihovoj listi prioriteta Vrbas, Buna i Gornja Neretva.

„Gornja Neretva je poseban biser, vrijedan ne samo na nivou Balkana, nego i na nivou Evrope. Balkan je inače tačka značajna po biodiverzitetu, a Gornja Neretva je, u tom smislu, Balkan u malom“, istakao je Vejnović.

Pridovrica
Pridovrica, Foto: Direkt

U Evropskoj uniji zaštićenim područjima je proglašeno od 15 odsto teritorija država članica, a teži se da taj procenat poraste na 30 odsto, a Bosna i Hercegovina ja na tri odsto. Urađeno  je puno, zahvaljujući pomenutim organizacijama kako bi se sačuvao gornji tok Neretve, rijeke koja je i otac i majka svim stanovnicima, koje gotovo na prste jedne ruke možemo prebojati od Uloga do Pridvorice. Svaka gradnja bila bi grijeh, a zaštita područja spas za kojim vapi svaki normalan čovjek.

Podijeli članak
2 komentara

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *