U institucijama se prave da ne vide škakljiva novinarska pitanja

Autor: Direkt Aktuelno Društvo
4 minuta čitanja

U BiH se sve masovnije krši Zakon o slobodi pristupa informacijama, pokazuju podaci nadležnih, dok novinari ističu da je najteže dobiti odgovore na škakljiva pitanja, a u situacijama kada institucije nalaze način da pohvale svoj rad, odgovaraju ekspresno.

Da je ovaj zakon često mrtvo slovo na popiru, svjedoči i podatak da su 2021. ombudsmani za ljudska prava zaprimili 304 žalbe zbog ove problematike, a godinu ranije bilo ih je za 32 odsto manje, odnosno 231.

“Žalbe su se najvećim dijelom odnosile na neodlučivanje javnih organa po zahtjevima za pristup informacijama u zakonom propisanom roku, a jedan dio žalbi odnosio se i na nezadovoljstvo načinom rješavanja zahtjeva za pristup informacijama u meritumu”, navodi se u Godišnjem izvještaju o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH za 2021. godinu.

Iz Institucije ombudsmana upozoravaju da su prošle godine zaprimili znatan broj žalbi kojima se ukazuje na ćutanje administracije, odnosno nepostupanje po zahtjevu za pristup informacijama u zakonom predviđenom roku, koji je 15 dana.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, upozorava da institucije promptno odgovaraju ako odgovori služe za njihovu promociju, dok ignorišu pitanja koja se odnose na kritičko izvještavanje.

On kaže da podaci Institucije ombudsmana dokazuju da institucije sve više ignorišu zakonska prava, ne samo novinara, nego i građana.

“Potrebno je što prije izmijeniti Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH i uvesti novčane kazne za odgovorne osobe u pravnom licu, što znači da će one kazne plaćati iz svog džepa ukoliko odluče da ne daju informacije na koje građani imaju pravo”, rekao je Vukelić za “Nezavisne novine”.

Da zatražene informacije od nadležnih institucija nije uvijek lako dobiti, iako za to postoji zakonski osnov, potvrđuje i novinarka “Glasa Srpske” Vedrana Kulaga Simić, koja navodi da ponekad i pored urgencija dostavljena pitanja ostaju bez odgovora. Sa druge strane, dešavaju se i slučajevi da odgovori stignu na vrijeme, ali nepotpuni.

“Postoje, svakako, adrese sa kojih uglavnom stižu potpuni i blagovremeni podaci, ali one ne treba da budu izuzeci. Institucije moraju biti otvorene prema novinarima i javnosti, jer im je to obaveza, a ne da se oglašavaju samo u situacijama kada to njima odgovara, da se pohvale dobrim rezultatima, štednjom, izrađenim aktom koji će stanje u određenoj oblasti učiniti boljim. Postoji odgovor na svako pitanje”, istakla je Kulaga Simićeva.

Maja Rener Smajović, novinarka portala Faktor.ba, ističe da nije imala puno problema u smislu odgovora u roku ako se pozove na zakon, ali se dešavalo i da odgovore dobije nakon roka. Međutim, kada je u pitanju novinarski posao, prema njenim riječima, 15 dana je nekada mnogo vremena. Ona se prisjeća i nekih svojih negativnih iskustava.

Desilo joj se, kaže, da joj je, na primjer, Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) odgovorila u zakonskom roku na pitanje, ali nakon što se o temi koja ju je zanimala oglasilo Ministarstvo civilnih poslova BiH, tako da je odgovor IDDEEA bio “stara vijest”.

“Dešava se i da su odgovori nepotpuni. U posljednje vrijeme izražena je praksa da institucije BiH traže da im se pošalje zahtjev za pristup informacijama koji treba da skinete s njihove web-stranice, popunite, potpišete, skenirate i onda pošaljete. Ranije ste mogli dobiti odgovor jednostavno slanjem maila. Ima nekoliko ministarstava koja mi nikad nisu odgovorila na upit. Vjerovatno zavisi odakle je trenutno ministar pa biraju kome će odgovoriti”, kaže Rener Smajovićeva za “Nezavisne novine”

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *