Kako pokazuju postupci javnih nabavki, čelni ljudi Grada Trebinja gaje posebnu naklonost prema određenim firmama. Među njima najviše prema banjalučkom „Institutu za građevinarstvo IG“ i njegovoj ispostavi u Trebinju, zatim trebinjskoj „Konturi“ i „IG inženjeringu d.o.o. Trebinje“, kojima je za manje od dvije godine dato skoro 472.000 maraka ili 552.240 KM sa PDV-om.
Piše: Jelena Denda Borjan
Najviše tendera u posljednjih dvije godine od Grada Trebinja dobila je firma „Institut za građevinarstvo IG“, uključujući njene poslovnice u Banjaluci i Trebinju. Ovoj firmi dato je ukupno 40 tendera vrijednih oko 252.500 KM bez PDV-a. Od toga samo dva tendera nisu bila direktnim sporazumom, što je pokazatelj protežiranja ove firme od strane Gradske uprave Trebinja. U prilog tome govori i činjenica da je „Institutu za građevinastvo IG“ Trebinje u jednom danu direktnim sporazumom dato čak deset tendera ukupne vrijednosti 39.742 KM bez PDV-a. Kao osnivač ove firme upisan je Siniša Praštalo.
Nakon spomenute firme, najviše tendera, u istom periodu, od Grada Trebinja dobila je trebinjska „Kontura“ – ukupno njih 30, vrijednih 145.220 maraka bez PDV-a. Od toga čak 29 tendera ovoj firmi dato je direktnim sporazumom. Da i ova firma ima poseban tretman gradske vlasti potvrđuje to što je „Kontura“ u jednom danu dobila čak sedam direktnih sporazuma vrijednih ukupno 34.184 marke bez PDV-a. Svih sedam tendera bilo je u vezi sa istim poslom – izgradnjom zgrade za mlade bračne parove u ovom gradu. Na isti način, „cjepkanjem“ javne nabavke na nekoliko direktnih sporazuma, u jednom danu „Kontura“ je dobila i tendere vrijedne 11.110 KM, zatim 15.382 KM i 10.808,40 KM, sve bez PDV-a. Prema dostupnim informacijama, zvanične osnivačice ove firme su Rada Begenišić i Vedrana Samardžić.
Pregled tendera koje je raspisala Gradska uprava Trebinja pokazuje da je njihovo posebno povjerenje zavrijedila i trebinjska firma „IG inženjering“. Ona je dobila 14 tendera vrijednih 74.152 marke bez PDV-a i to svaki direktnim sporazumom. Tretman ove firme isti je kao i prethodne dvije – u jednom danu, direktnim sporazumom, dobijala je po nekoliko tendera. Osnivač ove firme je Vladimir Berić.
Izbjegavanje transparentnog postupka
Igor Vukajlović, iz banjalučkog Udruženja građana „Tender“, za „Direkt“ zaključuje da je iz priloženog vidno da je ovdje u pitanju dijeljenje javne nabavke sa ciljem izbjegavanja transparentnog postupka.
– Navedeno je kažnjivo po članu 116. stav (2) tačka c), za šta je propisana kazna od 1.500 do 15.000 maraka za ugovorni organ i od 300 do 3.000 maraka za odgovorno lice – kazao je Vukajlović za naš portal.
Sa njim je saglasna i Ivana Korajlić iz „Transparensi internešnala BiH“ (Transparency International BiH).
– Grad Trebinje imao je mogućnost da prilikom određivanja postupka javne nabavke objedini većinu nabavki i podijeli u više lotova, ali ovdje je evidentno da je riječ o cijepanju nabavke radi izbjegavanja primjene transparentnijih postupaka javne nabavke. Svaki ugovorni organ, tako i Grad Trebinje mora da izvrši procjenu vrijednosti nabavke i u skladu sa tim odredi postupak javne nabavke. Nažalost, veoma je česta praksa da se nabavke na ovaj način cjepkaju kako bi se direktno sklapali ugovori sa pojedinim kompanijama, odnosno kako bi se potpuno ukinula mogućnost konkurencije – jasna je Korajlić.
Prema njenim riječima, veoma je čest slučaj u BiH da se cijepanjem nabavki na manje vrijednosti i količine ide na direktne sporazume, čime se izbjegava primjena odredbi Zakona o javnim nabavkama.
– Čak se, prema izvještajima Agencija za javne nabavke, konstantno bilježi rast ukupne vrijednosti ugovora sklopljenih direktnim sporazumom. Nažalost, nemamo podatke o bilo kakvim sankcijama u ovim slučajevima, posebno imajući u vidu da se ugovorni organi često, barem formalno, „pokriju” procedurama – kaže Korajlić za „Direkt“.
Stoga smo Luki Petroviću, gradonačelniku Trebinja i generalnom sekretaru SNSD-a, poslali pitanja da li ovakav način raspisivanja tendera znači da su u startu eliminisane sve druge firme, te ko kontroliše kvalitet radova, kome se podnose izvještaji i po čemu su, s obzirom na direktne sporazume, navedene firme kvalitetnije od drugih. Međutim, odgovore nismo dobili ni nakon isteka zakonskog roka za njihovo dostavljanje.
Firme mile ljudima povezanim sa SNSD-om
Ove tri firme ne protežira samo Gradska uprava Trebinja. Evidentno je njihovo prisustvo u drržavnim preduzećima i opštinama na čijem čelu su ljudi iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Tako je trebinjska „Kontura“ od zavisnih preduzeća Elektroprivrede RS, Regulatorne komisije za energetiku RS, JP „Putevi RS“, te opštine Foča dobila ukupno 24 tendera, od čega čak 23 direktnim sporazumom. Od navedenog je inkasirala 101.343 marke bez PDV-a. I od Opštine Foča, na čijem čelu je SNSD-ov Radisav Mašić, dobijala je više direktnih sporazuma u jednom danu. U jednom slučaju, za četiri tendera, u istom danu dobila je 18.910 KM bez PDV-a.
I „Institut za građevinastvo IG“ Trebinje mio je Opštini Foča od koje je isključivo kroz direktne sporazume dobio skoro 65.000 maraka bez PDV-a. Takođe, dobijao je i po šest tendera u jednom danu. Od Opštine Nevesinje, na čijem čelu je SNSD-ov Milenko Avdalović, direktnim sporazumima dobio je skoro 12.000 KM bez PDV-a. Osim toga, i banjalučka poslovnica ove firme dobila je brojne tendere od skoro svih zavisnih preduzeća ERS-a, te Saveza opština Istočne Hercegovine i drugih.
I načelniku Foče, te Hidroelektranama na Trebišnjici, poslali smo ista pitanja kao i Luki Petroviću, ali nismo dobili odgovor.
„IG inženjering d.o.o Trebinje“, takođe, dobio je brojne tendere od Hidroelektrana na Trebišnjici, Rudnika i termoelektrane Gacko, kao i Opština Bileća i Višegrad, na čijem su čelu Miljan Aleksić, odnosno Mladen Đurđević, obojica iz SNSD-a. Za ove tendere, skoro sve dobijene direktnim sporazumima, ova firma uzela je 105.656 KM bez PDV-a.
Za Ivanu Korajlić i ovo je jasan pokazatelj da nosioci vlasti protežiraju određene firme.
– Da biste imali povlašten položaj pri sklapanju ugovora sa pojedinim ugovornim organima, morate imati i dobre odnose, ili veze sa njihovim rukovodstvom ili njihovim nalogodavcima, i to tako oduvijek u BiH funkcioniše, do te mjere da čak nadležnim institucijama ne predstavlja nikakav problem ni kada sami nosioci funkcija posjeduju firme koje posluju sa insitucijama i javnim preduzećima u čijoj su oni nadležnosti. S druge strane, onaj dio ponuđača koji žele pošteno učestvovati u javnim nabavkama, u ovakvim situacijama jako teško mogu dobiti priliku, osim ako se ne radi o nabavkama koje nisu „zanimljive” onima koji imaju prednost – kaže Korajlić za „Direkt“.
Značajno povećanje dobiti
Za posljednje dvije godine, neke od ovih firmi višestruko su povećale svoju dobit.
Trebinjska „Kontura“ u 2015. godini imala je dobit od 40.235 maraka, dok je u 2017. ona iznosila 175.059 KM, što je četverostruko više.
Dobit „Instituta za građevinarstvo IG Banjaluka“ u 2015. godini iznosila je 1.545.727 KM, a dvije godine kasnije ista je porasla na 3.946.424 KM. Uvid u finansije njihove poslovnice u Trebinju nismo mogli pronaći.
Dobit „IG inženjeringa d.o.o. Trebinje“, od 2015. do prošle godine, porasla je sa 47.615 na 64.928 KM.
*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)*