Sloboda govora u Srpskoj na agendi Ujedinjenih nacija u BiH

Autor: Direkt Aktuelno Društvo
6 minuta čitanja
FOTO: IMRAN KAPETANOVIĆ UN U BIH

Dva mjeseca nakon što su, uprkos protestima medijske zajednice i civilnog društva, usvojene izmjene Krivičnog zakonika RS, kojima se u Srpskoj ponovo kriminalizuje kleveta, ova se tema našla na agendi Ujedinjenih nacija u BiH. Znači li to da ova priča još nije završena?

ingrid Macdonald un u bih
FOTO: IMRAN KAPETANOVIĆ UN U BIH

Piše: Milkica Milojević/ Srpskainfo

Povodom 75. godišnjice usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, u organizaciji Ujedinjenih nacija u BiH, u Sarajevu je održana Regionalna konferencija o slobodi medija i sigurnosti novinara.

Rekriminalizacija klevete u Srpskoj bila je jedna od tema koja je privukla najviše pažnje učesnika skupa iz Srbije, BiH i Crne Gore i predstavnika UN.

Iz perspektive Ujedinjenih nacija, mi smo jasni: mi to ne podržavamo, to nije u skladu sa međunarodnim standardima, to je veoma zabrinjavajuće –  poručila je Ingrid Mekdonald, rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u BiH.

Edin Forto, ministar komunikacija i trasporta u Savjetu ministara BiH, istakao je da je rekriminalizacija klevete “povratak u prošli vijek”.

Kriminalizacija nečeg što kažete je pogrešna. Može to biti prekršaj, može se tražiti odšteta, ali voditi krivični postupak, hapsiti nekog zbog onog što je rekao, to je apsolutno neprihvatljivo – rekao je Forto.

Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava u Savjetu ministara BiH, koja je od početka podržavala novinare i aktiviste u Srpskoj u borbi protiv rekriminalizacije klevete, rekla je da je ova izjava ministra Forte jako značajna.

Možda smo prvi put čuli jednog od lidera “trojke”, koji se javno protivi kriminalizaciji klevete – rekla je Jurišićeva.

Ona je istakla da je poređenje sa zemljama članicama EU, koje klevetu tretiraju kao krivično djelo, krajnje neumjesno.

U zemljama EU rijetki su slučajevi krivičnog sankcionisanja novinara za klevetu, zahvaljujući nezavisnom i profesionalnom pravosuđu.  U većini evropskih zemalja novinare sankcionišu samo u slučajevima kada je ugrožen javni interes, a ne interes nekog pojedinca – rekla je Jurišićeva.

Podsjećajući da je zaštita slobode izražavanja jedan od 14 prioriteta, koje vlasti BiH treba da ispune na putu ka članstvu u EU, Jurišićeva je rekla da jedina brana uskraćivanju te slobode u BiH može biti “zasluženo crveno svjetlo Evropske unije”.

Jurišićeva je podsjetila da su od marta do danas u BiH u prosjeku zabilježena po dva napada na povratnike mjesečno i da se za to ne bi znalo da nije bilo medija.

Mediji su uradili najvažniji dio posla i indirektno izvršili pritisak na izvršnu i zakonodavnu vlast da radi svoj posao – rekla je Duška Jurišić.

Pritisak na zakonodavnu vlast pokušali su da izvrše i novinari i aktivisti u Srpskoj, ali im ta misija nije uspjela: sporni zakon je usvojen.

Jovana Kisin Zagajac, advokatica iz Banjaluke, podsjetila je da su, kroz amandmansko djelovanje, aktivisti uspjeli samo da iz predloženog zakonskog teksta “izbace” krivično djelo uvrede, koje je bilo krajnje proizvoljno definisano.

Ipak, i ovako “ublažen” zakon je zastrašujući, jer uz klevetu sankcioniše i krivično delo “iznošnje ličnih i porodičnih prilika”, koje se takođe može tumačiti na razne načine.

Mada se ovaj zakon odnosi na sve građane, na svaku javno izgovorenu riječ, on je naročito usmjeren protiv novinara i aktivista, koji kritikuju, istražuju i otkrivaju ono što je u javnom interesu, a što moćnici skrivaju – rekala je Jovana Kisin Zagajac.

Dodala je da je već sama najava rekriminalizacije klevete stvorila atmosferu za cenzuru i autocenzuru.

Uzmite samo u obzir istražnu radnju oduzimanja stvari. Dakle, novinaru još u toku istrage može biti oduzet mobilni telefon i računar, u kojima su mu svi kontakti i informacije i koji su mu osnovna sredstva za rad – upozorila je advokatica.

Ona je rekla da advokatski tim priprema inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama Krivičnog zakona RS, koju će do kraja nedjelje podnijeti Ustavnom sudu RS.

Jovana Kisin Zagajac je podsjetila da je vlast u Republici srpskoj vodila kampanju, kojom je kriminalizaciju klevete prikazala kao legitiman alat za borbu protiv govora mržnje, i da je mnogo građana povjerovalo u tu priču.

Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić je, međutim, istakla da istraživanja pokazuju da mediji i novinari nisu glavni generatori govora mržnje u BiH i da su to upravo političari.

Novinari i novinarke su, istakla je ona, mnogo češće na meti huškača.

U prošloj godini broj napada na novinare u BiH, uključujući i fizičke napade, huškanje i prijetnje smrću, povećan je za čak 137 odsto, u odnosu na prethodnu 2021. godinu – istakla je Rudićeva.

A najčešći kršioci novinarskih prava i medijskih sloboda su, pogađate, političari i to oni najmoćniji.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *