Prodavci sa nove trebnjske pijace: Kada budemo trebali da plaćamo zakup, ostaće nas samo nekoliko

Autor: Nikolija Bjelica Škrivan Aktuelno Društvo Istražujemo
8 minuta čitanja
Nova pijaca u naselju Tini (Foto: Direkt)

Krajem prošle godine dvadesetak vlasnika registrovanih gazdinstava sa područja Trebinja potpisalo je sa Gradom Trebinjem ugovor o korištenju novih prodajnih kućica na pijaci u naselju Tini, ispred zgrade nekadašnjeg “Neimarstva”. Kompletan posao, koji je najvećim dijelom finansiran sredstvima Evropske unije, uz učešće Grada još nije završen. Prodavci čekaju i pitaju se kako će sve izgledati kada počnu sa naplatom. Pribojavaju se da će jedni plaćati zakup, a da će i dalje biti onih koji će raditi na divlje i za džabe.

Nova pijaca u naselju Tini (Foto: Direkt)

Plan je bio da prvu godinu prodajne kućice budu besplatne, kako bi korisnici vidjeli da li su im isplative i eventualno nastavili korišćenje uz nadoknadu. O tome bi trebalo da se izjasne za koji mjesec. 

Kako je ranije najavljivano, nove kućice trebalo bi da prati i ugradnja polupodzemnih kontejnera, izgradnja sistema za pitku vodu, staze za lakši pristup osobama sa invaliditetom te nabavka sitnog inventara, odnosno 20 digitalnih vaga. Danas, osam mjeseci kasnije, na pijaci imamo prodajne kućice, započetu česmu, prokopan dio puta i razočarane prodavce, koji su očekivali da će se neko bolje brinuti o prodajnim objektima sve ovo vrijeme. Pored radova koji su u toku, a koje prodavci ocjenjuju sporim, kako saznajemo, u junu je raspisan tender za nabavku dva polupodzemna kontejnera, ukupne vrijednosti 17.000 maraka.

Danas smo obišli pijacu i razgovarali sa prodavcima koje smo zatekli ispred kućica. Željeli smo da čujemo kako danas sve funkcioniše, da li je realizacija što i zamisao i kakvi su njihovi planovi nakon isteka besplatnog perioda korištenja. 

Dio prodajnih objekata prazan

Iako je subota, većina kućica je prazna. Radnim danima je još gore. 

Prodavci koje smo zatekli kažu da se na pijaci pojavljuje samo nekoliko stvarnih zakupaca. Za neke od zakupaca ne znaju ni ko su, niti su se ikada tu pojavili. Prodaju većinom ljudi koji su tu bili i ranijih godina, a prodajne objekte su im ustupili, uz dogovor, oni koji su ih zvanično dobili. 

Prodavci koji su danas na svojim mjestima u diktafon ne žele da pričaju. Kada je isključen mnogo su slobodniji. Za sada, dok još ništa ne plaćaju, može se, kažu. Od sljedeće godine, kada bi trebalo da počnu da plaćaju zakup od, kako kažu, 150 maraka, biće mnogo teže. 

Neki od njih najavljuju da će, ostane li mjesečna cijena tolika, morati da odustanu od tezgi, a prostor pijace mogao bi ostati neiskorišten. 

“Sa ovakvom računicom, ako zakup bude 150 maraka, kako stoji u rješenju, ja to neću moći. Mislim da pri takvim uslovima maksimalno će moći opstati njih četvoro, petoro. To nije samo zakup, tu će biti i troškovi struje i vode, a spominjali su i tendu koja košta 1.000 maraka”, kaže jedan od korisnika prodajne kućice na pijaci. 

Foto: Direkt

Kako su nam u priči neki od njih kazali, nekolike postavljene kućice su već nakon prvih dana korištenja trebale popravku, koje su prodavci uglavnom sami popravljali, ali im sredstva nisu refundirana. No, oni se tome nadaju i čuvaju fiskalne račune. 

Jedna prodavačica kaže da joj je kućica takva da u nju ne može ni da unese stolicu. 

“Mi smo ulagali svoje pare u popravku onoga što neko vjerovatno nije dobro napravio. Jedino što je za sad dobro je što noću možemo ostaviti gajbe ovdje, da ih ne moramo nositi”, kaže ova prodavačica. 

I subote su tanane

I subote su tanane, primjećuje jedan prodavac na ovoj pijaci, misleći na slab pazar, danom koji važi za pazarni u Trebinju. On još nema svoju tezgu, ali misli da će svi pobjeći kada počne naplata, jer, sa tolikom cijenom vjeruje da im neće biti isplativo. 

Ipak, ako naplata počne kako je planirano, mogli bi biti ljuti i jedni na druge, jer se plaše da će jedni plaćati, a drugi prodavati na divlje. No, stvar bi mogla da riješi nadležna inspekcija. 

“Ljudi koji su ovdje godinama radili nemaju nikakvih prava, jer nemaju registrovano gazdinstvo, a oni koji nikada nisu vidjeli tezgu ni ovu pijacu, dobili su kućice. Šta će biti kad se kućice budu plaćale, ne vjerujem da će nas biti više od četvoro. Ako plaćam kućicu neću nikoga da vidim da je na divlje došao da prodaje”, kaže jedna prodavačica. 

Po njenom mišljenju, 20 kućica je bespotrebno postavljeno, vjeruje da je bilo dovoljno desetak onih koje će zaista raditi. 

Na tezgi jedne od naših sagovornica, koja je dobila taj prostor, su više od decenije samo domaći proizvodi. Ne dolazi redovno na ovu pijacu, ali je ispunila uslove i dobila kućicu. 

“Kućica je moja, tehnički dio je haos. Imam gazdinstvo i na osnovu toga sam dobila kućicu i ne mislim je zadržati, jer je katastrofa, ne isplati mi se plaćati 150 maraka, ako će pored mene biti osobe koje ništa ne plaćaju, ali vidjećemo šta će na kraju biti. Rekli su da će biti wc, da će biti česma, skoro je godina od tog, tamo nema ništa. Imam osjećaj da nas blefiraju”, kaže ona i dodaje da je 150 maraka, koliko bi trebalo da plaćaju, veliko kada ih treba zaraditi na ovaj način. 

Inače, prodajne kućice su postavljene u okviru projekta “Jačanje poljoprivrednih gazdinstava kroz izgradnju tržišne infrastrukture”, koji je finansirala Evropska unija. 

Načelnik gradskog Odjeljenja za turizam, poljoprivredu i preduzetništvo Bojan Vučurević ranije je izjavio da je riječ o grantu koji je gradu odobren kroz projekat Podrška EU konkurentnosti poljoprivede i ruralnom razvoju BiH (EU4AGRI) koji provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i Češka razvojna agencija.

Projekat EU4AGRI je četvorogodišnja inicijativa i traje do 2024. godine čiji je cilj modernizacija poljoprivredno-prehrambenog sektora otvaranje novih radnih mjesta i održavanja postojećih, a sve u sklopu oporavka od pandemije kovid 19.

Kroz ovaj projekat biće unapređeni kvalitet, higijena i sigurnost hrane, a omogućiće se i primjena dobrih poslovnih praksi, uključujući zaštitu životne sredine, javnog zdravlja i sigurnosti hrane koja se prodaje“, rekao je ranije Vučurević.

Vrijednost projekta je 262.000 maraka, a učešće Grada Trebinja je 30 posto. 

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Skip to content