Nizom tekstova o ženama Direkt je prošle sedmice obilježavao Osmi mart, nastojeći da pokaže koliko sjajnih žena živi među nama, ali i da je nedovoljno slaviti žene i poštovati njihovu ulogu u društvu samo jedan dan. To bi već trebalo da je standard, tačnije, civilizacijska tekovina.
Pišu: M. Kovačević i N. Škrivan
Da smo u zabludi pokazali su nam komentari koji su na krajnje banalan, uvredljiv pa i mizogin način, ocjenjivali žene i njihova lična postignuća.
U komentarima koje Direkt nije pustio u eter našim izuzetnim sagovornicama je preispitivana javno dostupna biografija i stepen obrazovanja, stil oblačenja, stranačka pripadnost, a profesionalni uspjesi su umanjivani ili nisu uopšte vrednovani.
Sagovornice Direkta sa kojima smo razgovarale o ovoj temi saglasne su da ovakav pristup neupitno djeluje na jedan dio žena, obeshrabrujući ih da izlaze u javni prostor.
Ko su anonimusi?
Kakve su to osobe koje sa anonimnih naloga imaju potrebu da uvrede i omalovaže, pitali smo psihološkinju Milicu Zelenović.
Ona smatra da kod ovakvih komentatora postoji svjesna namjera da povrijede, ponize i diskredituju žene.
“Ovakav oblik ponašanja može da ide iz različitih poriva, a vrlo često može biti povezan sa ličnim osjećajem inferiornosti te subjektivnim doživljajem ugroženost od žene kojoj su komentari upućeni. Osoba koja piše sa anonimnog profila na taj način to čini sa sigurne udaljenosti, skriva svoj vlastiti identitet ne želeći da snosi odgovornost za napisano. Važno je naglasiti da je to i dalje odgovornost osobe koja te komentare piše, ma iza kakvog profila se skrivali te uprkos činjenici što većina takvih sadržaja prođu nekažnjeno”, ističe Zelenović za naš portal.
Mišljenja je da ovako negativni komentari neminovno utiču na osobu kojoj su upućeni i da se njena reakcija može kretati od osjećanja nelagode, straha, anksioznosti do potrebe da se izoluje ili odustane od javnog nastupa.
“Ukoliko se ženin uspjeh na ovakav način dovodi u pitanje, osporavaju njeni lični i profesionalni kvaliteti, komentariše izgled ili stil oblačenja, naravno da može da povrijedi osobu kojoj su komentari upućeni. U nekim slučajevima u velikoj mjeri mogu i da nanesu štetu njenom mentalnom zdravlju i kvalitetu života”, navodi Zelenović i naglašava da su svi osjećaji koji se u tim trenucima jave normalna reakcija, pa je u redu da žena bude povrijeđena, ljuta ili uplašena.
“Koliko god da ste samosvjesna i osnažena žena takvi komentari mogu da zabole, obeshrabre i utiču na to da žena odustane od bilo kakvog javnog nastupa, iznošenja stava ili mišljenja kako bi se zaštitle od nekih budućih mizoginih komentara i izbjegle neprijatnosti. Normalizacija i prihvatanje sopstvenih osjećanja povodom pretpljenog, traženje podrške i zaštite, podsjećanje na sopstvene snage i kvalitete i na činjenicu da ličnu vrijednost ne mogu umanjiti nikakvi mizogini komentari”, objašnjava Milica Zelenović za Direkt.
Istraživačica i koordinatorka iz Mediacentra Sarajevo Selma Zulić Šiljak kaže da je primjetan porast onlajn mizoginije u BiH, ali i širom svijeta te da je ovaj vid govora mržnje prepoznat kao izuzetno štetna praksa koja umanjuje društvenu i političku ulogu žene.
“Teško je bez pouzdanih i opsežnih istraživanja tvrditi da je takva praksa rezultat stuktuiranog i dobro organiziranog djelovanja desničarskih grupa, ali ono što smo mi u Mediacentru utvrdili, prateći upotrebu rodnih streotipa u online medijima, jeste izuzetno sofisticirana manipulacija patrijahalnim stavovima publike, te upotreba rodnih sterotipa da bi se diskreditirale političarke i ukazalo da su inferiornije u odnosu na svoje kolege. Laura Boldrini, italijanska političarka koja je svojim djelovanjem postala meta brojnih online napada i prijetnji silovanjem i smrću u filmu Otpor: Mizoginija u digitalnom dobu takvu pojavu opisuje na način da su žene sada postale utjecajnije i politički prominentnije, te da su mnogi muškarci odlučili da time prelaze svoju društvenu ulogu i da ih u tome zaustave”, ističe Zulić Šiljak.
Ona navodi da ovakvi komentari često dolaze sa neregistrovanih onlajn portala, naloga ili fejsbuk grupa koje okupljaju građane i građanke iz zajednica u kojima žena živi.
“Te poruke dolaze do njihovog najbližeg okruženja, uključujući do njihove porodice, roditelja ili djece te posljedice ne osjeća samo direktno žena koja je u fokusu, nego i njeno blisko okruženje. Mediji, takođe, nisu izuzeti odgovornosti, jer njihova odluka da prenosi takav sadržaj navodeći izvor koji je neprovjeren, često neregistrovan, dovodi do njegovog širenja i učvršćivanja u javnom prostoru”, dodaje naša sagovornica i zaključuje kako se nada da dio komentatora nije ni svjestan posljedica koje ostavljaju njihove riječi, niti odgovornosti komunikacije u online prostoru.
Medijima sugeriše na moderiranje ili ukidanje ovakvih sadržaja te neumorno ukazivanje na štetnost, neutemeljenost i izvore ovakve pojave.
Uspjeh muškaraca i žena – šta je razlika?
Psihološkinja Milica Zelenović kaže da se pak uspjeh muškaraca vrlo rijetko na ovakav način problematizuje, preispituje, prosuđuje ili dovodi u vezu sa njegovim izgledom, načinom odjevanja, izborom partnera…
“Zbog čega je to tako? Smatram da je to sociološki fenomen, a korjeni leže u rodnoj neravnopravnosti. Stiče se utisak da se od žene očekuje da se smanji kako bi bila po mjerama patrijarhalnog društva. Nažalost, postoji i kultura nasilja, mizoginije koja je svuda prisutna kako u onlajn svijetu tako i u svakodnevnom životu i nije dobra ni za koga. I ne samo to, izutezno je opasna”, zaključuje Milica Zelenović.
Obje sagovornice Direkta smatraju da je vrlo važno razgovarati, i sa mladima i starima, i edukovati ih o ovoj vrlo važnoj temi.
“Ne podržavati mizoginiju niti na koji način, ne učestvovati u seksističkim šalama te najoštrije osuđivati i prijavljivati komentare prepune mržnje. Pokazati solidarnost i pružiti podršku kada god je ona potrebna, birati okruženje, prijatelje i partnere koji nas poštuju i koji se zajedno sa nama bore za siguran i ravnopravan život”, poručuje Zelenović.
Priče o Hercegovkama koje smo objavljivale prethodne sedmice pronađite u nastavku: