Korumpirani i optuženi slovački policajci utjehu pronašli u egzilu u BiH – Jan Kalavsky živi u Trebinju

Autor: Direkt Aktuelno Crna hronika Društvo Politika
21 minuta čitanja
Kalavsky je prvostepeno osuđen na sedam godina zatvora i trenutno čeka odluku apelacionog suda

Novo istraživanje ICJK-a i BIRN-a otkriva da dvojica “vojnika” u internom ratu unutar slovačke policije sada žive u egzilu u Bosni i Hercegovini te zašto nisu izručeni nazad u Slovačku, gdje bi se prilike uskoro mogle preokrenuti. U borbi za prevlast koja se trenutno vodi unutar slovačkih organa za provedbu zakona, koju mnogi opisuju kao “rat unutar policije”, Marian Kucerka i Jan Kalavsky mogu se smatrati vojnicima na prvoj liniji fronta.

Jan Kalavsy u Trebinju
Kalavsky je prvostepeno osuđen na sedam godina zatvora i trenutno čeka odluku apelacionog suda

Pišu: Nino Bilajac i Tomáš Madleňák/Detektor

Ova dvojica visokorangiranih službenika slovačke Nacionalne agencije za kriminalitet (Narodna kriminalna agentura ili NAKA) odigrala su ključnu ulogu na početku tog rata, nakon što su uhvaćeni u korupcijskim skandalima i otpočeli internu bitku u pokušaju da se izvuku. Potom su pobjegli u Bosnu i Hercegovinu, van granica Slovačke i Evropske unije, kako bi izbjegli posljedice.

Istraživački centar Jan Kuciak (ICJK) je sa Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN) odlučio potražiti dvojicu bivših policijskih istražitelja iz Slovačke, kako bi otkrio zašto ih ova balkanska zemlja nije izručila. Novinari su Kucerku ulovili ispred suda u Sarajevu, a Kalavskyja sačekali ispred njegove nove kuće u Trebinju.

Sve ukazuje na to da život u ovoj balkanskoj zemlji ne predstavlja preveliku kaznu za dvojicu izgnanika. Zahvaljujući dugotrajnom procesu dobijanja azila, neće su uskoro vratiti u Slovačku.

Nakon septembarskog izbora populiste Roberta Fica na još jedan mandat na mjestu slovačkog premijera, predložene izmjene Krivičnog zakona od strane koalicije tri stranke na čijem se čelu on nalazi, mogle bi situaciju u domovini učiniti mnogo povoljnijom za njihov povratak.

Bijeg u BiH

Jan Kalavsky i Marian Kucerka dospjeli su u žižu javnosti uglavnom zahvaljujući snimcima koje je Robert Fico puštao na konferencijama za štampu dok je još bio opozicioni političar.

U međuvremenu se pokazalo da su snimke manipulisane, uređivane ili samo namjerno presnimljene na takav način da naštete timu istražitelja okupljenih oko Jana Curille, dobro poznatog istražitelja važnih slučajeva u NAKA-i, koji se bavio ozbiljnim slučajevima korupcije i drugog kriminala tokom perioda prethodne vladavine SMER-a, slovačke socijal-demokratske stranke.

Kalavsky i Kucerka, koji se nalaze iza tih izmijenjenih tajnih snimaka, bivši su visokorangirani službenici NAKA-e, koji su postali upleteni u slučajeve korupcije i zloupotrebe položaja.

Kalavsky je prvostepeno osuđen na sedam godina zatvora i trenutno čeka odluku apelacionog suda. Kucerka je već osuđen, te mu je izrečena zatvorska kazna u trajanju od deset i po godina za korupciju.

Ta dvojica istražitelja bili su ključni igrači na početku rata unutar slovačkih policijskih snaga, koji traje i danas.

Kalavskyjevi problemi počeli su u maju 2021., kada ga je Inspekcijski ured, odnosno jedinica za unutrašnje poslove pri Ministarstvu unutrašnjih poslova, optužila za curenje informacija. On je bio na čelu operativaca NAKA-e, pa je, stoga, bio u posjedu informacija visokog nivoa u vezi s predstojećim policijskim akcijama, kao što su hapšenja i racije.

Prema optužnici i presudi prvostepenog suda, on je te informacije prodavao ljudima povezanim s kriminalnim podzemljem.

Nakon što je optužen, Kalavsky je postao doušnik policijske inspekcije i snimao je svoje kolege iz tima okupljenog oko Curille, koji su istraživali korupciju i druga krivična djela. Optužnica protiv njega je odbačena nekoliko sedmica kasnije od Ureda glavnog tužitelja, koji ni do danas nije odbacio optužbe protiv istražitelja NAKA-e, koje su zasnovane na Kalavskyjevim snimcima za koje stručnjaci tvrde da su manipulisani.

U septembru 2021. godine Kalavsky je ponovo optužen i to ovoga puta od svojih bivših kolega iz NAKA-e, koji su, prema snimcima, bili njegovi prijatelji do posljednjeg trenutka, te nisu htjeli povjerovati da on djeluje protivzakonito.

Međutim, Kalavsky nije sačekao ishod suđenja. U septembru 2021. pobjegao je u Bosnu i Hercegovinu, gdje i danas boravi – u Trebinju.

Slovačka je izdala i evropski i međunarodni nalog za njegovo hapšenje. U aprilu 2022. priveden je u Sarajevu, ali je uskoro pušten. U augustu 2022. BiH je odlučila da ga ne izruči Slovačkoj.

Kalavsky je u međuvremenu predao zahtjev za azil u BiH. Sarajevski advokat Marjan Krešić, koji je specijaliziran za pravo azila, opisuje to kao “lukav potez”.

“Skoro je nemoguće dobiti azil u Bosni i Hercegovini,” objašnjava Krešić i dodaje da “dok god traje procedura, vi možete dobiti takozvanu supsidijarnu zaštitu”.

“Tada je zakonski nemoguće izručiti takvu osobu”, objašnjava on.

Na prvi pogled, ne bi trebalo dugo trajati da vlasti u BiH odluče o zahtjevu za politički azil za osobu koja je krivično gonjena, a sada i osuđena od prvostepenog suda za korupciju u jednoj zemlji članici Evropske unije. Međutim, Krešić naglašava da je situacija komplikovana posljednjih godina.

“Prije nekoliko godina? Da, to bi bilo riješeno za nekoliko mjeseci. Ali danas ti procesi traju najmanje godinu dana”, kaže on.

Poslije Kalavskyja, drugi akter u ratu unutar policije, Marian Kucerka, također se uputio prema ovoj balkanskoj zemlji. On je upao u probleme zbog mita koje je uzimao kako ne bi istraživao prevare vezane za PDV i poreze u takozvanim slučajevima Valceky i Naftari.

Kucerka je više puta mijenjao svoje izjašnjenje, pa je tako priznao krivična djela, a onda povukao priznanje, te skoro prihvatio sporazum o priznanju krivice, ali mu je na kraju suđeno i izjasnio se da nije kriv.

On je u Slovačkoj ostao nakon prvostepene presude, ali je onda iznenada nestao dok je o njegovom slučaju odlučivao Vrhovni sud. Nije se pojavio na ročištu 3. januara ove godine, poslavši izvinjenje u kome tvrdi da se iznenada razbolio u inostranstvu; čini se da je već tada bio u BiH.

Vrhovni sud je potvrdio osuđujuću presudu protiv Kucerke u julu, te ga osudio na deset i po godina zatvora.

Do tada je, međutim, Kucerka znao da vjerovatno neće uskoro provoditi vrijeme u nekom slovačkom zatvoru. Ministar pravde Bosne i Hercegovine je 16. juna formalno potpisao odluku o neizručenju Kucerke Slovačkoj iz identičnih razloga kao i za Kalavskyijeg.

Potraga za skrivenim snajperistom

Dok god su Kucerka i Kalavsky zaštićeni postupkom azila, ne mogu napuštati BiH. Međutim, mogu se kretati, ići u kupovinu, pa čak i raditi.

Sedmični list “Plus 7 dana”, koji pripada izdavačkoj kući NMH finansijske grupe Penta, intervjuisao je Kalavskyja tokom 2022. godine. U tom intervjuu Kalavsky se požalio na svoj položaj.

“Nije lako,” kazao je odgovarajući na pitanje o tome kako finansira svoj život u BiH.

“Radim honorarno u jednoj privatnoj firmi. Primam penziju od oko 400 eura, to je bijedno. Moram zarađivati za život. Slovački novinari već pričaju o tome da prodajem svoju vikendicu. Zašto? Pa, zato što nemam šta staviti u usta”, kazao je on.

Ili se njegova situacija dramatično poboljšala u posljednjih godinu dana ili tada nije govorio istinu. Istraživački centar Jan Kuciak u saradnji s novinarima BIRN-a uspio je ući u trag Kalavskyju u gradiću Trebinju, gdje ima novu kuću okruženu velikom parcelom, uključujući i bazen.

Kalavsky u Trebinju ima novu kuću okruženu velikom parcelom, uključujući i bazen

Njegov pronalazak počeo je kada je lokalna Herceg TV stanica spomenula jednog Slovaka pod imenom Jan Kalavsky, koji je otvorio firmu za iznajmljivanje električnih bicikala u gradu Trebinju.

Trebinje je popularno među turistima zbog blizine Dubrovnika i granice sa Crnom Gorom, a ima i vlastitu turističku zajednicu. Upravo na internetskoj stranici te organizacije uspjeli smo vidjeti da se spominje jedina firma za iznajmljivanje e-bicikala u tom gradu. Kalavskyjeva supruga je direktorica.

Pronašli smo firmu koja navodno iznajmljuje električne bicikle, a nalazi se u ulici Filipa Višnjića. S obje strane slijepe ulice nalaze se kuće – neke nove, neke stare. Poslije nekog vremena dolazi blaga krivina, te sa asfalta prelazimo na makadamski put koji vodi do zadnje kuće.

Na pola puta do tamo sustiže nas bijelo SUV vozilo praških registracija i staje iza nas, a njime upravlja čovjek koga smo odmah prepoznali sa fotografija. Nakon što smo se predstavili kao novinari ICJK-a, Jan Kalavsky odgovara na slovačkom “Isuse i Marijo, zbogom!” te odmahuje rukom i stisne papučicu gasa.

Nakon što su mu se novinari predstavili, Jan Kalavsky odgovara na slovačkom “Isuse i Marijo, zbogom!” i odlazi

Kuća gdje Kalavsky živi nalazi se na kraju ulice. Prema podacima iz katastra, u vlasništvu je njegove supruge, a sa zemljištem površine od 371 kvadrata i bazenom, njena se vrijednost procjenjuje na oko 200.000 eura, na osnovu drugih cijena u tom području. Sa susjednim parcelama koje se vode kao poljoprivredno zemljište, oni, prema katastru, posjeduju više od 2.100 kvadratnih metara.

Pred kućom smo ostali kratko pa smo nakon nekoliko minuta odšetali nazad niz ulicu Filipa Višnjića. Približilo nam se isto bijelo vozilo SUV, a Jan Kalavsky je naglo zakočio. Pokušali smo razgovarati s njim ali Kalavsky nije otvorio prozor, nego je samo slikao telefonom i vratio se nazad ka svojoj kući.

Trenutak kasnije, pored nas se zaustavlja drugo vozilo. Ovaj put to je lokalna policija. Nakon kratkog razgovora, policajci zapisuju naša imena i puštaju nas i naše kolege novinare da idemo.

Prije nego što smo napustili grad, zaustavili smo se u sjedištu lokalne turističke zajednice “Go Trebinje” da objasnimo da nismo pronašli ni trag firme za iznajmljivanje električnih bicikala na adresi Jana Kalavskyja. Uposlenica također nije nikad čula za takvu firmu za iznajmljivanje. Međutim, kada smo joj pokazali da se ta firma promoviše na njihovoj internetskoj stranici, nazvala je navedeni broj telefona. Jan Kalavsky se javio na telefon i rekao joj na srpskom, vulgarnim i povišenim tonom, da otjera dvojicu Bosanaca i “tog agenta američke ambasade”.

Odbijeni azil

U Sarajevu su naše bh. kolege uspjele ući u trag drugom slovačkom tražitelju azila, osuđenom Marianu Kucerki, dok je napuštao zgradu lokalnog suda. Tamo je išao da svjedoči putem videoveze u drugim tekućim slovačkim predmetima, a posebno na suđenju bivšem specijalnom tužitelju Dusanu Kovaciku.

“Ne govorim engleski”, na taj je način odbio pitanja novinara.

Marian Kucerka
Marian Kucerka

Uprkos nekoliko sedmica komunikacije s raznim izvorima i doušnicima, nije se moglo utvrditi gdje se nalazi. Ali njegov advokat Ahmed Žilić razgovarao je s nama putem telefona. Potvrdio je da je Ministarstvo sigurnosti BiH odbilo Kucerkin zahtjev za azil. Advokat je obećao da će ugovoriti sastanak sa svojim klijentom, ali se to nikada nije dogodilo.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH također su potvrdili da su, kao i u Kucerkinom slučaju, već odbili Kalavskyjev zahtjev za azil. Međutim, obojica Slovaka su uložila žalbe, pa se ne može donijeti odluka o njihovom izručenju Slovačkoj dok sud o tome ne donese presudu.

Sarajevski advokat Krešić naglašava da, ako bosanskohercegovački sud odluči da izruči Kucerku i Kalavskyja, ministar pravde BiH ima ovlasti da poništi takvu odluku. Međutim, čak i takva ovlast će biti relevantna samo u slučaju da, u međuvremenu, Republika Slovačka i dalje bude insistirala na njihovom izručenju.

Pod novim rukovodstvom

Još uvijek postoje međunarodni i evropski nalozi za hapšenje već osuđenog Kucerke, tako da ga Slovačka još uvijek traži, barem zvanično.

Međutim, evropski i međunarodni nalozi za hapšenje Kalavskyja, koji je proglašen krivim samo nepravosnažno, povučeni su.

“Sud je povukao naloge za hapšenje u oktobru 2023., na temelju toga što je optuženi ustvari nastanjen na datoj adresi u inostranstvu i što svu sudsku poštu prima na toj adresi”, objašnjava Jana Tokolyova, glasnogovornica Ureda glavnog tužitelja.

“Sudski postupak održan je u njegovom odsustvu, a završen je izricanjem presude. Prvostepeni postupak se, dakle, već završio, a prisustvo [Kalavskyja] na njemu nije neophodno, te stoga prvostepeni sud ne vidi potrebu da ga traži. Svrha naloga za hapšenje je da se osigura prisustvo tražene osobe tokom postupka. Apelacioni sud će potom za sebe odlučiti da li da izda vlastite naloge za hapšenje ili ne”, zaključuje ona.

Ustvari, politička situacija u njihovoj domovini značajno se promijenila od kada je stranka SMER Roberta Fica pobijedila na izborima 30. septembra i formirala novu Vladu s još dvije stranke. Ovo je Ficov četvrti mandat, pri čemu je prethodni mandat – od 2016. do 2018. – obuhvatao period iz koga potiču mnogi slučajevi visoke korupcije, uključujući i slučajeve Kucerke i Kalavskyja.

Na oba slučaja mogle bi uticati predložene izmjene Krivičnog zakona, kojima Vlada premijera Fica želi ukinuti Ured specijalnog tužitelja.

Osim toga, izmjenama se također smanjuju kaznene stope. U slučaju Kalavskyja, koji je još u toku, on bi se sada suočio s kaznom zatvora između tri i osam godina, umjesto pet do 12 godina. Iako je Kucerka već pravosnažno osuđen, ako bi se vratio iz BiH ili bio izručen, mogao bi podnijeti zahtjev za ponovno suđenje i osporiti činjenicu da je bio tretiran kao bjegunac.

Još jedna novost je da, dok bi sud odlučivao o tom zahtjevu, Kucerkina kazna bi bila suspendovana. S obzirom na iznose za čije je prihvatanje kao mita proglašen krivim – 25.000 i 133.000 eura – ne bi se više suočavao s maksimalnom kaznom od deset to 15, nego od tri do osam godina.

Ukoliko izmjene budu usvojene, i Kucerka i Kalavsky bi se na kraju mogli izvući s kućnim pritvorom, ili čak samo uslovnom kaznom umjesto teškog zatvora.

Možda se njihov boravak u BiH, najzad, bliži kraju.

Zaraćene frakcije unutar slovačke policije

Sve je počelo naručenim ubistvom istraživačkog novinara Jana Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kusnirove 2018. godine. Nakon toga su odriješene ruke istražiteljima, a posebno nakon izbora 2020., na kojima je svrgnuta stranka SMER Roberta Fica, počele su se nizati optužbe protiv osoba u najvišim krugovima kriminalne, društvene i državne hijerarhije.

Pa ipak, istrage o korupciji i drugim kriminalnim djelima uticajnih osoba tokom trećeg mandata vlade Roberta Fica, od 2016. do 2018. godine, nisu ostale bez odgovora. Neki od policijskih službenika u to vrijeme suprotstavili su se timu okupljenom oko Jana Curille, dobro poznatog istražitelja velikih slučajeva u elitnoj policijskoj jedinici Nacionalne agencije za kriminalitet (NAKA).

Jednostavno rečeno, dvije strane spora mogle bi se prikazati ovako – na jednoj strani su policijski službenici NAKA-e, posebno Jan Curilla, Pavol Durka, Stefan Masin, Milan Sabota, Robert Magula i drugi koji rade na slučaju Ocistec (Čistilište). Optuženi su bivši najviši dužnosnici slovačkih policijskih snaga, uključujući bivšeg predsjednika policije, a sadašnjeg parlamentarca iz Smera, Tibora Gaspara, te njegovog rođaka oligarha Norberta Bodora.

S druge strane se nalazi takozvani “anti-tim” Ureda za inspekciju, specijalne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova, koji je zadužen za kontrolu policije, a na čijem čelu se nalazi Diana Santusova, koja je optužila istražitelje okupljene oko Curille da su lažirali dokaze i vršili pritisak i manipulisali svjedocima.

Dvojica slovačkih policijskih službenika Jan Kalavsky i Marian Kucerka odigrali su ključnu ulogu u “ratu unutar policije”, jer su kao dio svoje odbrane prikupljali snimke tužitelja i NAKA-inih istražitelja. Ti su snimci naknadno manipulisani i služili su interesima inspekcijskog “anti-tima”, ali i interesima Roberta Fica u njegovim pokušajima da diskredituje istrage, jer su se opasno približile njegovoj stranci SMER i njemu.

Kalavsky je bivši taktički član tima specijalne policije i snajperista. Vjeruje se da je tokom 2011. on bio taj koji je neutralisao serijskog ubicu i hanibala Mateja Curku. Kalavsky je postepeno napredovao, te postao šef Operativnog odjela NAKA-e.

Operativci su policajci koji uglavnom rade na terenu, gdje prikupljaju informacije i sastaju se s doušnicima. Jedan od Kalavskyjevih doušnika bio je Peter Petrov, koji je bio blizak organizovanoj kriminalnoj grupi “Takacovci”.

Kao glavni operativac, Kalavsky je imao nesmetan pristup informacijama o planiranim akcijama te je, prema svjedočenju Petrova, prodavao informacije Petrovu u zamjenu za mito. U junu 2023. Posebni krivični sud osudio je Kalavskyja na sedam godina zatvora i novčanu kaznu od 5.000 eura za curenje informacija. Jedan od onih za koje se vjeruje da im je unaprijed dojavio da ga se njegove kolege pokušavaju riješiti, bio je Kucerka.

Kucerka je bio šef Finansijske policije, odjeljenja NAKA-e u Bratislavi. On je na toj važnoj funkciji bio od 2017. do 2020., kada su ga njegove kolege uhapsile tokom istrage kodnog imena “Juda”. Zahvaljujući upozorenju Kalavskyja, međutim, on se vjerovatno pripremio za taj pretres.

Imao je novi mobilni telefon, dok je, prema vlastitom svjedočenju, stari razbio i bacio u jezero. Prema istrazi, Kucerka je uzeo mito u iznosu od 20.000 eura za neprovođenje istrage protiv Stefana Zige, rođaka bivšeg premijera i sadašnjeg parlamentarca ispred stranke Hlas, Petera Zige.

Mito je trebalo ići putem posrednika oligarha iz Nitre, Norberta Bodora.

Kucerka je prvo odlučio da prizna. Potom je povukao priznanje i optužio tužitelje da vrše pritisak na njega. Kasnije se izvinio tužiteljima i skoro postigao sporazum o priznanju krivice. Očekivao je da će dobiti samo uslovnu kaznu, ali je tužitelj predložio zatvorsku kaznu od šest godina i osam mjeseci. Na sudu je Kucerka ponovo tvrdio da je nevin, ali ga je Posebni krivični sud proglasio krivim, a isto je potom učinio i Vrhovni sud u julu 2023. Osuđen je na deset i po godina zatvora, i oduzeta mu je imovina.

Ni on ni njegov kolega Kalavsky nisu završili u nekoj zatvorskoj ćeliji u Slovačkoj, nego su obojica pobjegla u Bosnu i Hercegovinu. Za rastanak su na ruke “anti-tima” policijske inspekcije predali manipulisane materijale koji se još koriste u krivičnim postupcima protiv njihovih bivših kolega okupljenih oko Curille.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *