Ćurić: Moja supruga je izgradnju MSE platila kreditom

Autor: Direkt Aktuelno Ekonomija MISBIH Politika
5 minuta čitanja
Sofija i Mirko Ćurić

Izgradnja dvije male solarne elektrane, koje su u vlasništvu Sofije Ćurić, supruge gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića, plaćena je kreditnim sredstvima, tvrdi trebinjski gradonačelnik. Prema računici firme „Etmaks“ iz Banjaluke, u vrijeme kad su Ćurići napravili svoje male solarne elektrane, cijena njihove izgradnje po sistemu „ključ u ruke“ bila je 1.000 evra po kilovatu. Dvije MSE porodice Ćurić ukupno imaju 264 kilovata, pa su, prema navedenoj procjeni, koštale oko 264.000 evra.

Sofija i Mirko Ćurić

Piše: Jelena Denda Borjan

Ćurić tvrdi da njegova supruga već 15 godina radi u privatnom sektoru te da se za potrebe izgradnje dvije MSE kreditno zadužila. Međutim, on javnosti nije rekao koliko i kakvo je kreditno zaduženje u pitanju.

„Spominjete neke milione, a je ovdje garant solarna elektrana i kada otplatite, možete biti vlasnik. Moja supruga radi u privatnom sektoru i svi imaju mogućnost da se kreditno zaduže“, poručio je Ćurić.

On je i ovom prilikom ponovio svoj nedavno izneseni stav da je „možda nekim ljudima mogao da predloži da zaposle njegovu suprugu negdje u državni sektor“, čime je javno potvrdio da je u našoj državi moguće zapošljavanje u kom lične veze i poznanstva imaju ulogu.

Ćurić je kazao da je njegova supruga Sofija zaposlena u trebinjskoj firmi „Dimeks Spring Eir“. Navedena firma bavi se, između ostalog, nabavkom kopir aparata, štampača i kancelarijskog materijala, a čest je dobitnik tendera od javnih preduzeća poput Elektroprivrede RS, Hidroelektrana na Trebišnjici i Pošta Srpske. Prema podacima sa portala Akta.ba, samo u ovoj godini, „Dimeks“ je od ERS-a i HET-a putem tendera dobio oko 417.400 maraka javnog novca sa PDV-om. Prije nego što je postao gradonačelnik Trebinja 2018. godine, Mirko Ćurić je dvije godine obavljao funkciju zamjenika gradonačelnika Trebinja. Od 2016. godine do sad, „Dimeks“ je od Grada Trebinja, isključivo putem direktnih sporazuma, dobio 21.528 maraka budžetskog novca. Takođe, u ovom periodu, sa firmom u kojoj je zaposlena Sofija Ćurić poslove su sklapale i trebinjske javne ustanove. Tako je JU Dom mladih „Dimeksu“ direktnom pogodbom dao posao vrijedan oko 5.000 maraka bez PDV-a, a JU Kulturni centar tender vrijedan 27.806 maraka bez PDV-a.

Zanimljivo je da su i firma „Iks Te kompani“ Sofije Ćurić, putem koje je ušla u posao sa malim solarnim elektrana, i firma „Dimeks Spring Eir“ registrovane na adresi Rastoci bb u Trebinju.

Zakonske rupe i pare za sunce

Prema Zakonu o koncesijama Republike Srpske, male solarne elektrane instalisane snage do 250 kilovata ne podliježu koncesijama. Za one preko tog ograničenja, za svaki kilovat čas proizvedene struje trebalo bi da se plati jednokratna naknada koja se kreće od 0,5 do pet odsto u zavisnosti od vrijednosti investicije i dodatnih 0,0055 KM koncesione naknade za svaki proizvedeni kilovat čas električne energije.

Sofija Ćurić izgradila je dvije male solarne elektrane, od kojih će jedna imati instalisanu snagu od 147 kilovata i godišnje će proizvoditi 200.000 kilovat časova struje, dok je druga nešto slabija sa snagom od 117,6 kW i godišnjom proizvodnjom od 160.000 kilovat časova. Za 15 godina proizvešće struju u vrijednosti od blizu milion maraka, a s obzirom na to da je Sofija Ćurić svoj projekat podijelila na dva dijela, ona nije u obavezi da plaća koncesiju, pa budžet Opštine Bileća od ovog projekta neće imati skoro ništa.

Ćurići su za obje elektrane tražili državne podsticaje i garantovani otkup na period od 15 godina. Međutim, Regulatorna komisija za energetiku (RERS) im je odobrila podsticaj samo za prvu elektranu, dok će struju iz druge morati prodavati na slobodnom tržištu, o čemu je nedavno pisao portal Capital.ba.

U RERS-u kažu kako je njihov Zahtjev odbijen kao neosnovan jer su količine električne energije planirane za podsticaj u ovoj godini u potpunosti rezervisane. Budući da je godišnja proizvodnja elektrane kojoj je odbijen podsticaj bila 160.000 kilovat časova, Ćurići su ostali bez sigurnih 28.800 maraka na godišnjem nivou, piše Capital.ba.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Skip to content