Već tri godine mještani naselja sjeverno od Mostara traže izmještanje deponije Uborak u čijoj blizini žive. Formirali su udruženje “Jer nas se tiče”. Od ljeta 2019. godine su u više navrata blokirali ulaz u deponiju, što je onemogućilo odvoz smeća s gradskih i prigradskih ulica, zbog čega je Mostar bio zatrpan otpadom. Tvrde da se na deponiju nepropisno odlaže otpad, te da se osim komunalnog, tu odlaže i medicinski i animalni otpad.
Piše: Mirsad Behram/RSE
Pola kilometra od deponije živi Nasuf Šarotić. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je dvadesetak godina radio i u kasarni Oružanih snaga BiH, koja graniči s odlagalištem.
Život pokraj deponije, to nije život. To je pakao. Pogotovo je teško živjeti u ljetnom periodu, tokom noći, kada su visoke temperature, neprijatni mirisi. Kad dođe noć, svi mi čekamo da iziđemo vani, da se malo osvježimo, međutim, izlazak vani je nemoguć iz kuća, kao i iz kancelarije.
Neki od stanovnika su za RSE kazali kako se u toj nekada plodnoj dolini sada nemoguće baviti poljoprivredom.
“Mi ne možemo posaditi kilo luka, jer to je nezdravo da se jede”, kazao je za RSE mještanin Husnija Greljo, koji kaže da živi na udaljenosti nekih 500 metara od odlagališta.
Da deponija zagađuje okolinu, te da je zbog toga bavljenje poljoprivredom nemoguće, tvrdi i Nusret Džeko, takođe iz mjesta Semetovac, koji živi oko 800 metara od deponije.
“Možemo mi posaditi, nije problem posaditi, ali je sad pitanje koliko to valja za pojesti, jer svašta se tu dešava biljkama – oštećenja, truleži”, kaže Džeko i dodaje da, štagod se posadi, skoro ništa se ne može iskoristiti.
Kaže da tri četvrtine zasada nekad mora baciti, recimo kupusa, da bi iskoristio četvrtinu, “ono iz sredine”.
“Ostalo, raštika i drugo, stvarno nije za jesti”, rekao je Džeko za RSE.
Za zatvaranje, sanaciju i izmještanje deponije Uborak bore se i neki od mještana naselja Donji Vrapčići, iako su oni relativno udaljeni od odlagališta.
“Smeta nam prije svega zrak koji udišemo. Neću reći samo smrad, koji i mi osjetimo, iako smo tri kilometra udaljeni od deponije. Smetaju nam podzemne vode, odnosno otpadne vode s deponije, koje se miješaju u potok Sušica i završavaju u rijeci Neretvi”, izjavila je za RSE Aiša Mujala, iz naselja Donji Vrapčići, koja je i aktivistica Udruženja “Jer nas se tiče”.
Kantonalni sud u Sarajevu, na osnovu tužbi Udruženja “Jer nas se tiče”, ukinuo je Plan prilagođavanja Ministarstva okoliša i turizma entiteta Federacija BiH iz 2021. godine. Prema tom planu, postojala su dva scenarija za deponiju – prvi prema kojem je odlagalište trebalo sanirati u roku od tri godine, te drugi koji je predviđao pet i više godina za zatvaranje deponije. Nakon što je ukinuo Plan, Kantonalni sud u Sarajevu je 19. decembra 2022. godine, na osnovu tužbe Udruženja “Jer nas se tiče”, poništio i okolinsku dozvolu za rad deponije Uborak, koju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma dodijelilo odlagalištu 2021. godine.
Mještani i članovi Udruženja “Jer nas se tiče” kažu da sada očekuju da vlasti provedu odluke suda.
“Ovim presudama smo dokazali da smo na pravom putu, da smo u pravu. Sad je vrijeme da vlast preuzme odgovornost i da zatvori deponiju i sanira je, naravno”, izjavila je za RSE Aiša Mujala. Podsjećaju da deponija sada nema nijednu dozvolu za rad, pa ni okolinsku. Stanovnici s juga BiH najavljuju i da neće odustati od borbe da se deponija izmjesti.
Šta kažu u Uborku?
Direktor Deponije Uborak Mirhad Grebović za RSE kaže da poduzeće neće raditi “kontra odluka Suda”.
“A ni do sada nije radilo ni kontra interesna grada Mostara. Mi rješenja još nismo dobili. Čim ih dobijemo, mi postupamo po njima”, kaže Grebović.
Međutim, smatra da ovo izaziva problem odlaganja otpada u Mostaru.
“Šta će Mostar s otpadom koji proizvodi? Ja kolika znam, to je vraćeno Federalnom ministarstvu na doradu i da onda vidimo šta dalje. Ali mi ćemo svakako postupati u skladu s rješenjima.”