Prošlu godinu Opština Bileća je završila sa deficitom od 155.000 maraka. No, nije sve tako sivo, jer je makar Skupština opštine konačno sastavila potpuno radno predsjedništvo, pa je ta činjenica danas dobila najviše pažnje javnosti.
Dok su odbornici i javnost pokušavali da razumiju stvarnost u kojoj najnedisciplinovaniji odbornik sada vodi skuštinu, ispod radara je prošla informacija o budžetskom deficitu.
Osmočasovno zasjedanje obilježile su pauze, pomalo buke, nesporazumi i prepirke te glavno pitanje za načelnika Bileće koje je danas, ipak, ostalo neodgovoreno – zašto je deficit budžeta gotov 155.000 maraka i kako je do toga došlo? Načelnik finansija je bio opravdano odsutan, a iako su opozicioni odbornici više puta pokušavali da načelnika Opštine privole da diskutuje, Miodrag Parežanin se nije previše upuštao u objašnjavanja.
Odgovor da je sve što je imao ispričao u prethodnim raspravama nije zadovoljio opozicionare.
Odbornik Pokreta Bileća ispred svega Radenko Kuljić spočitao je načelniku da se rasipa i kasapi budžet te da aktuelna vlast ima potrošačke apetite.
SDS-ov Srđan Samardžić rekao je da do kraja godine očekuje novo kreditno zaduženje, a odbornik Nikola Bajović je ustvrdio da je deficit sigurno veći od prikazanog, jer neke stavke, iako je navedeno da su izvršene, to nisu.
Budžetska sredstva za prošlu godinu iznosila su 15.191.317 KM, a ukupni rashodi i izdaci 15.346.249 maraka te razliku od oko 155.000 maraka čini ostvareni deficit.
Prema usvojenom planu, budžetski deficit biće pokriven kroz rebalans ovogodišnjeg budžeta u iznosu od oko 55.000 maraka, dok će se preostali dio preraspodijeliti u istim iznosima na naredne godine.
Dodatni radovi za vrtić?
Odbornici su danas usvojili i odluku da se neutrošena prošlogodišnja sredstva za izgradnju vrtića od 1,8 miliona prenesu u 2026. godinu. Vrtić je finansiran sredstvima iz Kabineta predsjednika RS.
Odbronik Radenko Kuljić je rekao da uskoro očekuje da će na izgradnji vrtića biti neophodni dodatni radovi za koje Opština nije planirala novac u budžetu.
Načelnik Miodrag Parežanin je naveo da se to obično dešava kada su veliki projekti u pitanju te da Opština neće imati troškove.
„Te nepredviđene radove će vjerovatno finansirati onaj ko finansira vrtić i neće doći do nekih dodatnih troškova. Teško je projektovati u tančine“, objasnio je Parežanin.
Raspravljajući o lanjskom budžetu, u opoziciji su više puta insistirali da načelnik otkrije koliko novca je potrošeno na organizaciju prošlogodišnjeg sajma privrede u Bileći. Prema njihovoj procjeni, otišlo je najmanje 70.000 maraka, a korist od sajma bila je nikakva, zaključio je odbornik Kuljić.
Kort dolazi u Bileću – 60 novih radnih mjesta?
Među važnijim tačkama dnevnog reda usvojena je i odluka kojom je potvrđena opravdanost inicijative investitora „Fructa trade“ da u Bileći gradi dva objekta u blizini kasarne Bilećki borci na zemljištu koje je u vlasništvu opštine Bileća.
Investitor bi gradio dva međusobno povezana poslovna objekta, trgovačke, ugostiteljske i uslužne namjene.
Vlast inicijativu pozdravlja uz obrazloženje da bi ova investicija donijela oko 60 novih radnih mjesta i unaprijedila bilećku privredu.
U opoziciji su podsjetili na staru ideju da u blizini lokacije na kojoj bi se gradio Kort prolazi trasa potencijalne obilaznice te pitali zašto vlast o tome ne brine i ne pravi planove za nju.
Resorna načelnica odgovorila je da je projekat obilaznice urađen još osamdesetih godina i da je već narušen te je neophodna revitalizacija tog projekta.
Ona je naglasila da će licitacija za prodaju zemljišta za koje se zanimaju Kort marketi biti transparenta i da će na poziv moći da se jave svi zainteresovani investitori.
Odbornici su imenovali Savjete za praćenje izrade regulacionih planova za solarne elektrane u mjestu Skrobotno, Podosoje, za Solarnu elektranu Bileća 1 te za izradu plana parcelacije za izgradnju kancer instituta Stojka.
Opozicionari su ponovo negodovali na pomen izgradnje kancer instituta, te iznijeli tvrdnje da je u sve umiješan i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji je, kako navode, urgirao za ovaj projekat.
Prema pravilniku o sufinansiranju rekonstrukcije fasada na zgradama, koji je takođe dobio potrebnu podršku, predviđeno je da Opština finansira do 30 posto sredstava, a zajednice etažnih vlasnika 70 posto i više. Za sufinansiranje rekonstrukcije krovova na zgradama Opština će učestvovati do 50 posto, a ostatak snose zjednice etažnih vlasnika.