Pokrenuta inicijativa za zaštitu gornjeg toka rijeke Neretve

Autor: Direkt Aktuelno Društvo
3 minuta čitanja
Neretva (FOTO: Amel Emrić)

Centar za životnu sredinu je pokrenuo postupak za proglašenja dva zaštićena područja na rijeci Neretvi prema Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske s ciljem zaštite staništa i vrsta koje obitavaju na ovom visoko vrijednom prirodnom području. Riječ je o dvije inicijative i to “Gornji tok Neretve, opština Gacko” i “Prirodno plodište pastrmke Ulog, opština Kalinovik”.

Neretva (FOTO: Amel Emrić)

“U narednom periodu, u saradnji sa stručnjacima, planiramo provesti terenska biološka istraživanja i pripremiti Studiju za proglašenje zaštite ovog područja. Riječ je o prirodnom staništu koje naseljava veliki broj rijetkih, endemskih i reliktnih biljnih i životinjskih vrsta. Očekujemo da će ova inicijativa od strane Ministarstva biti prihvaćena i da će se prepoznati značaj za očuvanjem ovog vrijednog područja”, istakla je Jelena Ivanić potpredsjednica Centra za životnu sredinu.

Pokretanje ovih inicijativa je jedan od koraka kojim se želi sačuvati rijeka Neretva na kojoj je planirano sedam malih hidroelektrana u dvije faze projekta Hidroenergetski sistem (HES) ”Gornja Neretva”. Izgradnja ovog energetskog sistema bi praktično značila da će se sedam hidroelektrana u nizu nastavljati jedna na drugu na teritoriji od ukupno 30 kilometara gornjeg toka Neretve. Ako se ti planovi ostvare, gornja Neretva će se u potpunosti iz rijeke pretvoriti u niz akumulacija i cjevovoda, što će imati ogroman uticaj na biodivarzitet i nestaće mnoge rijetke, endemske i reliktne vrste.

Centar za životnu sredinu zajedno sa kolegama iz Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine i međunarodnim organizacijma vodi borbu protiv ovih štetnih projekata i radi na očuvanju ovog dijela rijeke Neretve.

“Poznato je i da je za projekat HES ‘Gornja Neretva’ potrebna izgradnja dalekovoda dužine od oko 40 kilometara. Niti jedna studija uticaja ne spominje bilo kakvu procjenu kumulativnog uticaja svih hidroelektrana na slivu gornje Neretve, kao ni ove infrastrukture, a dalekovod i priključak na mrežu uglavnom finansira država. Nije jasno kakav bi uticaj njegova izgradnja i krčenje šuma povezano s izgradnjom dalekovoda, imalo na životnu sredinu i  vrste koje tu obitavaju”, naglasio je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Planirani obuhvat (roza boja) zaštićenih područja gornje Neretve prema Prostornom planu Republike Srpske do 2025. godine

Sama činjenica da u gornjem toku Neretve opstaje genetski jedinstvena vrsta endemske potočne pastrmke jadranskog haplotipa, kao i da njihova očuvana staništa ukazuju na potrebu zaštite, ovi projekti su jako loš izbor i ne postoji javni interes i opravdanost za daljnjim investiranjem u hidroenergetske projekte na ovom području.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *