Prevaranti najčešće pokušavaju izazvati paniku porukama poput „hitno“, „odmah“ ili „zadnja šansa“
Piše: Mirela Pekušić, Dnevni avaz
Građani BiH svakodnevno su meta prevara putem SMS poruka. Prevaranti se u nekim slučajevima predstavljaju kao pošta ili kurirska služba, nekada su u pitanju igre na sreću, a odnedavno tvrde da vozači imaju neizmirene saobraćajne kazne, te pozivaju da putem sumnjivih linkova izvršite plaćanje istih.
Nerijetko se navodi da će račun biti blokiran, dostava otkazana ili da prijeti kazna ukoliko se odmah ne klikne na ponuđeni link. Ozbiljne kompanije rijetko komuniciraju na takav način. Međutim, pitanje je otkud prevarantima brojevi telefona građana BiH.
Nisu sigurni
Prema riječima Vahidina Đaltura, IT eksperta i stalnog sudskog vještaka za informaciono-komunikacionu oblast, ima slučajeva kada nezadovoljni zaposlenici kompanije koja posjeduje takve podatke kao što je, recimo, kod nas BH Telecom, iskopiraju baze podataka, iznesu i prodaju ih na crnom tržištu. Međutim, mnogo češće mi sami dajemo te podatke.
“Mi sami ostavljamo informacije na internetu, bilo da popunjavamo rezervaciju za hotel (npr. Booking) ili kupujemo određene stvari (npr. Temu), dešavaju se hakerski upadi u njihove sisteme za koje mi pogrešno pretpostavljamo da su sigurni, te na taj način dolazi do masovnog curenja ličnih podataka među kojima su i brojevi telefona“, kazao je Đaltur.
Prema njegovim riječima, u praksi se dosta teško dolazi do identiteta osobe ili osoba koje čine ovakve radnje, jer iste koriste više nivoa zaštite maskiranja izvornih IP adresa, međutim postoje neki načini kako da prepoznamo prevaru.
Prepoznati prevaru
“Prevaranti najčešće pokušavaju izazvati paniku porukama poput „hitno“, „odmah“ ili „zadnja šansa“, tražeći da korisnik brzo reaguje bez razmišljanja. Kod e-mailova treba provjeriti kompletnu adresu, jer prevaranti često koriste nazive slične zvaničnim kompanijama. Kod SMS poruka ime pošiljaoca nije garancija da je poruka stvarna. Poseban oprez potreban je kod linkova. Ako poruka traži prijavu, unos podataka ili uplatu preko linka, velika je vjerovatnoća da je riječ o prevari. Najsigurnije je ne otvarati linkove iz poruka, već samostalno otići na zvaničnu stranicu ili aplikaciju”, istakao je Đaltur.
Jasan znak prevare je i traženje osjetljivih podataka poput PIN-a, jednokratnih kodova, broja kartice ili lozinke, kazao je Đaltur, dodajući da banke i ozbiljne firme takve informacije ne traže putem SMS-a ili e-maila.
“Sumnjive poruke često sadrže pravopisne greške, čudan stil pisanja, generičko obraćanje poput „Poštovani korisniče“ ili neočekivane priloge. Ako postoji bilo kakva sumnja, poruku ne treba otvarati niti odgovarati na nju“, potcrtava na kraju Vahidin Đaltur.
Ukoliko ipak nasjednete na prevaru, uđete u link i date tražene podatke možete ostati bez novca sa kartice, te postati žrtva krađe identiteta i lažnog predstavljanja, upozorili su stručnjaci.
Strogo paziti na brojeve, mailove i stranice
“Nijedna državna institucija ne traži lične podatke ili podatke o karticama elektronskim putem. Također, treba uvijek obratiti pažnju na broj telefona, mail ili web-stranicu sa koje dolaze te informacije”, kazao je direktor IDDEEA-e Almir Badnjević za „Avaz“.