Prijavu za učešće na opštim izborima u BiH, zakazanim za 2. oktobar, predali su 91 politička stranka i 17 nezavisnih kandidata, čime je ozvaničena predizborna trka u Bosni i Hercegovini.
Piše: Snježana Karić/ Srpskainfo
Ono što je zanimljivo jeste da je od ovog broja čak 48 stranaka podnijelo prijavu da uđe u trku za predsjednika ili potpredsjednika Srpske.
Ko će na kraju od njih, zaista, i imati svog kandidata, ostaje da se vidi, ali za sada je sigurno da u trku za predsjednika Srpske ulaze Jelena Trivić iz PDP, Radislav Jovičić iz DNS i Zoran Kalinić iz pokreta Naša priča Republika Srpska.
I lider SNSD, Milorad Dodik, nedavno je izjavio da ta stranka planira imati svog kandidata u trci za predsjednika, a isto su ranije najavili i njegovi koalicioni partneri iz Ujedinjene Srpske, koji su takođe podnijeli prijavu za učešće u trci za predsjednika Srpske.
Dogovor
Ko će od te dvije partije na kraju odustati od trke za predsjednika Srpske znaće se uskoro, s obzirom na to da je na posljednjem sastanku koalicije vladajuće većine dogovoreno da idu sa jednim kandidatom iza kojeg će stati sve stranke.
Na zvaničnoj stranici Centralne izborne komisije vidljivo je da su mogućnost da uđu u trku za predsjednika Srpske, pored navedenih stranaka, ostavili i NDP, SPS, SDS, Demos, Prva SDS, Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj, Demokratski centar RS Igor Davidović, Srpska napredna stranka RS – FBiH, Srpski narodni pokret, Ekološka partija RS, Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića, Seljačka stranka, Srpska napredna stranka FBiH, kao i do sada nepoznate stranke poput Novo doba, Re-Balans, Krug i Stranka život.
Narodni poslanik Nebojša Vukanović potvrdio je da su podnijeli prijavu za učešće u trci za predsjednika Srpske, ali da ne planira da ima svog kandidata.
Nesloga
Politikolog Darko Kuzmanović ističe da veliki broj prijava za funkciju predsjednika Srpske pokazuje ogroman stepen nesloge među opozicijom.
– Može se postaviti pitanje da li opozicija uopšte ima ikakvu šansu da u ovoj situaciji, sa ovolikim brojem stranaka koje su ostavile mogućnost da kandiduju nekoga na tu funkciju, pobijedi na izborima – kaže Kuzmanović za Srpskainfo.
S druge strane, kako dodaje on, ovoliki broj kandidata je pokazatelj ogromne količine sujete i ličnog egoizma koji ispoljavaju i kandidati i političke partije.
Da je svima prioritetan opšti interes, kako ističe Kuzmanović, što partije i kandidati konstantno predstavljaju, stranke bi se dogovorile.
– Određene stavove, koji im se i ne podudaraju, oni bi prevazišli i ustremili se ka ostvarivanju zajedničkog cilja, a to je smjena vlasti. Međutim, do takve situacije nije došlo. Kada imamo veliki broj kandidata, naravno, takva situacija najviše odgovara SNSD, koji ima ogromne šanse da izađe kao pobjednik narednih izbora – smatra Kuzmanović.
Nezrelost
Ukoliko do toga dođe, ističe on, krivci će biti opozicione političke partije i kandidati koji nisu bili u stanju da pregovaraju. Kuzmanović kaže da su se opozicioni političari u velikoj mjeri ponašali nezrelo u političkom smislu.
– Ono što sam i ranije predlagao, a da bi se stalo u kraj ovakvoj situaciji, jer je bilo jasno da kandidati i političari neće biti u stanju da prevaziđu svoje sujete, jedino rješenje bilo bi uvođenje dvokružnog izbornog sistema. Time bi se napokon stalo u kraj ovakvim praksama i situacijama – uvjeren je Kuzmanović.
On kaže da dvokružnim izbornim sistemima u prvom krugu može biti i 50 kandidata za funkciju predsjednika, ali u drugi izborni krug prolaze samo dva najbolja.
– U toj situaciji kandidati imaju i veći legitimitet, a s druge strane, veći je demokratski potencijal samih izbora. Dvokružni izborni sistem bi s jedne strane eliminisao marginalne političke figure u trci za inokosne funkcije, a s druge strane donio i druge razne benefite kada su u pitanju izbori – zaključuje Kuzmanović.