Selo Rudo Polje je udaljeno tek nekoliko kilometara od Gacka prema Nevesinju. 500 metara vazdušne linije ga deli od ivice rudnika i samog postrojenja. No, stepen zagađenja nije na svakom mestu isti. U najgoroj poziciji su kuće na pravcu kojim vetar najčešće duva. A kad duva, onda nosi i prašinu iz dimnjaka termoelektrane.
Briši prašinu i ćuti
Za tri i po decenije, koliko je postrojenje u pogonu nije urađena ni jedna studija koja bi sistematski pratila podatke o stepenu zagađenosti i, što je još važnije, o njegovom uticaju na zdravlje ljudi. U stvarnosti, mere zaštite životne sredine i rekultivacija devastiranih površina za RiTE Gacko su trošak.
Na terenu, svaka porodica ima iskustvo sa kancerom. Danas tu žive samo dve porodice – Vidojević i Davidović. O svojim iskustvima ipak ne žele da govore za javnost.
“Šta da se radi, moram da gledam kako decu da zaposlim na termoelektranu. Ne želim da komplikujem situaciju i da nekog ljutim. Sutra će mi reći da pričam protiv termoelektrane, a tražim posao za dete”, kaže jedan od meštana.
“Otac mi je umro od kancera, a majka se izlečila, verujemo da će biti dobro”, priča nam jedan od mladića. Kaže da ima svoje razloge zašto ne želi pred kameru. “Da li je termoelektrana uzrok bolesti, stvarno ne znam, a da li je društvo trebalo da povede računa- sigurno jeste. Mi se ne brinemo o preventivi, uglavnom se borimo sa posledicama”, kaže on.
Ipak, tragovi zagađenja su još vidljivi. Od prašine je crep na objektima promenio boju. Neveste koje su dolazile u selo su bile iznenađene prizorom – bele kuće, beli i crepovi. Jedino je sneg bio siv od pepela, ali je i on na tom potezu najbrže kopneo.
“Sve je lakše posmatrati sa strane, a mi se sa prašinom borimo godinama. Auta sirćetom peremo, jer se na drugi način talog pepela ne može skinuti. Videće ljudi u Gacku kad krene prašina iz rudnika koji im je već pod kućama, kako je kad ne možeš veš da osušiš ili kad danas opereš prozore, a oni već sutra prekriveni slojem prašine”, opisuje svakodnevicu život pod dimnjakom TE Gacko.
Ostaju iz emotivnih razloga
Situaciju stanovnika ovde su otežale i restrikcije vode koje počinju u julu, a znaju da traju i do kraja novembra. Ipak, svako ima svoje razloge zašto ostaje na ovom mestu.
“Nije se lako odseliti, na tri kilometra smo od grada, sada imamo i asfalt. Kada su mi isplatili famozni član 9 (RiTE je po zakonu obeštetilo vlasnike eksproprisanih površina) inflacija je već bila uzela maha, tako da za tu količinu novca nisam mogao da započnem život na drugom mestu. Nisam mogao kupiti ni 50 hiljada maraka”, priča nam svoje iskustvo ovaj meštanin.
“Tu mi je očeva kuća, ovde smo odrasli, ostajem iz emotivnih razloga. Živi mi se ovde, ali ne znam šta će budućnost doneti. Ako ne bude posla, onda ne znam”, objašnjava drugi.
Uprkos zagađenju, mlada generacija svoju budućnost vidi u RiTE Gacko.
“Kad su pravili termoelektranu, rekli su da će prednost u zapošljavanju imati omladina iz okolnih sela koja su i najviše ugrožena. Na žalost, sve je to ostalo na obećanjima. Ipak, mislim da bi život bio mnogo teži bez termoelektrane”, kaže on.
“Sadimo baštu, imamo i voće. Pada prašina, ali operemo i koristimo. Voleo bih da se više računa povede o zagađenju i prašini. U konačnici, zdravlje je najbitnije. Ipak, situacija je danas bolja, pre je bilo mnogo više prašine”, dodaje.
Zdravlje žrtvujemo zbog posla
No, podaci iz Doma zdravlja ukazuju da je u ovoj godini registrovano 55 novoobolelih od karcinoma.
Za malu opštinu od 8 hiljada stanovnika to je veliki broj, ako imamo na umu da je prema izveštaju Međunarodnog fonda za istraživanje o raku (WCRF) iz 2012. na prvom mestu bila Danska sa 338,1 obolelih na 100 hiljada stanovnika. Prema tome, na hiljadu dolazi 3,3 obolelih Danaca. Dok je gačana, samo u ovoj godini, na hiljadu, prema slobodnoj računici, obolelo 6,9.
Poredeći sa prošlom godinom kada je registrovan 31 novooboleli pacijent, u 2019. se, dakle, beleži značajan porast broja novootkrivenih karcinoma.
Zdravstveni radnici se slažu da zdravlje žrtvujemo zbog posla, a problem vide i u tome što se ne rade skrininzi. Kada su u pitanju zaposleni u RiTE Gacko sistematski pregled se radi samo kod određenih grupa radnika, a ne kod svih.
To je i jedan od razloga što, uprkos tome što su zemlje regiona svrstane na sredinu liste broja obolelih, po smrtnosti od kancera su u vrhu. Uzrok je kasno javljanje lekaru, dostupnost adekvatnog lečenja i zagađena životna sredina.
Ipak, kao što smo već pisali, mere zaštite životne sredine su stavljene u drugi plan i preduzeće ih tretira kao trošak.
Od Uprave RiTE Gacko smo tražili kompetentnog sagovornika koji bi javnosti dao više informacija o uticaju rada ove firme na životnu sredinu i merama zaštite koje preduzima. Do ovog trenutka nismo dobili odgovor.
Ovaj članak je dio serije nastale u saradnji Centra za životnu sredinu i portala Direkt.
Serija spaja istraživačko novinarstvo i rad Centra na promociji transformacije elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine, a u saradnji sa brojnim partnerskim organizacijama, regije Zapadnog Balkana, Evrope i svijeta. Članci su još jedan u nizu doprinosa kampanje „Stop Prljavoj Energiji, jer budućnost je obnovljiva“, koja ima za cilj da skrene pažnju građana, stručnjaka, nadležnih institucija i drugih društvenih aktera na zabrinjavajuće stanje životne sredine i neodrživost postojećih energetskih sistema u Bosni i Hercegovini.
Stavovi i zahtjevi proistekli iz kampanje, usmjereni prema nadležnim institucijama u BiH, jesu sljedeći:
* očekujemo da institucije konačno počnu da poštuju preuzete međunarodne obaveze u oblasti energije i zaštite životne sredine,
* tražimo da se u ekonomskim analizama novih energetskih proizvodnih kapaciteta predstavljaju stvarne cijene korištenih izvora energije (u koje je uključena i šteta nanesena zdravlju stanovnika i životnoj sredini) pri odlučivanju o novim projektima.
* Da prestanu sa planovima izgradnje novih TE već da se okrenu ka energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije, vodeći se principima pravedne tranzicije