Zatvorske kazne u trajanju do godinu dana u Bosni i Hercegovini mogu se, na zahtjev osuđenog lica, zamijeniti novčanim kaznama. Kriterijumi za zamjenu kazne ne postoje, pa sudovi o njima odlučuju po sopstvenom nahođenju. Zbog toga se dešava da sudovi zamjenu zatvorske kazne za novčanu odobre i onima koji su osuđeni za krivična djela kroz koja su nelegalno stekli novac. Na ovaj način, uz podršku pravosuđa, nelegalno dobijeni novac se potencijalno stavlja u legalne tokove, odnosno u državni budžet.
Piše: Jelena Denda Borjan
Prema Krivičnom zakonu BiH, dan zatvora se može zamijeniti za 100 KM. U Federaciji BiH tarifa je ista dok Krivični zakonik Republike Srpske propisuje da dan zatvora vrijedi 50 KM.
V. G. iz istočne Hercegovine iza sebe ima 17 presuda za razna krivična djela. Do 2015. godine presuđivan je za njih deset, između ostalog za napad na službeno lice, izazivanje opšte opasnosti, nedozvoljenu trgovinu, nedozvoljenu proizvodnju i promet oružja ili eksplozivnih materija, ugrožavanje sigurnosti, nasilničko ponašanje i prikrivanje. V. G. je za ova krivična djela presuđivan uglavnom novčanim i uslovnim kaznama. Zanimljivo je da mu je sud uslovne kazne od godinu dana zatvora dosuđivao i onda kada je vremenski raspon između dvije jednogodišnje uslovne presude bio samo dva mjeseca.
Jedanaestom presudom V. G. je osuđen za krivično djelo organizovani kriminal, u vezi sa neovlaštenim prometom opojnim drogama. Bez obzira na njegov dosije, Sud BiH u Sarajevu dozvolio mu je da zatvorsku kaznu od skoro godinu dana za ovo krivično djelo zamijeni novčanom u iznosu od 32.900 maraka. Sud nije ispitivao porijeklo novca kojim će V. G. platiti svoju kaznu, jer zakonski nije nadležan za to. Utvrđivanjem porijekla ovog novca ne bavi se ni nijedna druga institucija.
Trebinje: Uvaženo šest zahtjeva

Od stupanja ovog zakona na snagu do kraja prošle godine, Osnovni sud u Trebinju uvažio je šest zahtjeva za zamjenu zatvorske kazne novčanom. Za novac je ukupno zamijenjeno 1.249 dana zatvora ili skoro tri i po godine.
„Svi zahtjevi su uvaženi i osuđena lica su na ime zamjene uplatila 62.450 maraka“, naveli su iz Suda, ali u svom odgovoru nisu objasnili na koliko presuđenih lica se dozvoljene zamjene kazni odnose, odnosno da li je jednom presuđenom licu više puta dozvoljeno da zatvorsku kaznu zamijeni novčanom.
Trebinjski Osnovni sud udovoljio je svakom licu koje je do sada podnijelo zahtjev za zamjenu zatvorske kazne u novčanu. Ovo pravdaju time što zakonska odredba koja dozvoljava zamjenu kazne zatvora novčanom nije propisala kriterijume za njeno odobrenje.
Takođe, za „Direkt“ ističu da nisu ovlašteni da u okviru krivičnog postupka ili postupka izvršenja krivičnih sankcija provjeravaju porijeklo novca kojim osuđeni plaćaju novčane kazne.
U Okružnom sudu u Trebinju za naš portal kažu da do kraja 2021. godine nisu imali nijedan zahtjev za ovakvu zamjenu kazne.
Vučinić: Zamjena kazne dobro rješenje, ali upitna kaznena politika
Advokatica Mira Vučinić iz Trebinja smatra da je zamjena zatvorske kazne za novčanu dobro rješenje.

„Ako postoji zamjena novčane kazne u zatvorsku, logičan je i obrnuti slijed. Osuđeno lice na ovaj način tj. za svoju kriminalnu aktivnost, izdvaja znatna novčana sredstva koja idu u budžet. S druge strane, troškovi izdržavanja zatvorske kazne nisu mali i oni, u suštini, padaju na teret svih građana“, kaže Vučinić za „Direkt“.
Prema njenim riječima, namjera zakonodavca je da se riječ „može“ ne tumači na način da sud odlučuje hoće li ili neće dozvoliti zamjenu, već se tumači tako da do samog postupka zamjene dolazi isključivo ako osuđeni podnese zahtjev, a to zavisi samo od njegove volje i njegovih finansijskih mogućnosti. Ipak, ona ističe da je kaznena politika sasvim drugo pitanje, odnosno razlozi kojim se sud rukovodi kada nekim povratnicima u činjenu krivičnih djela izriče male ili neprimjerene kazne.
Na pitanje „Direkta“ kako komentariše navedeni slučaj u kom je Sud BiH preinačio zatvorsku kaznu u novčanu licu koje je presuđeno za organizovani kriminal, odnosno neovlašteni promet droga, i koje je, pritom, višestruki povratnik u činjenju krivičnih djela, Vučinić kaže da suština peoblema nije u zamjeni kazne.
„Dobra je praksa za sve do godinu dana. Međutim, problem nastaje kada se povratnicima izriču kazne do godine zatvora, to je loša praksa. Neko je osuđivan, recimo pet ili šest puta, a daje mu se minimalna kazna. Pa, kad onda primijeniti maksimum?“, pita Vučinić.
Zamjena zatvorske kazne za novčanu u RS je izbačena iz Krivičnog zakonika 2017. godine, da bi četiri godine kasnije bila vraćena.
Ako osuđeni ne plati novčanu kaznu u određenom roku, sud će narediti njeno prinudno izvršenje. Ako ni to ne bude naplaćeno u roku od jedne godine, sud donosi odluku da se novčana kazna preinači u zatvorsku po istoj računici – 50 maraka u zamjenu za jedan dan iza rešetaka.