KRIMINALIZACIJA KLEVETE – ZAKON KOJI UTIŠAVA:
Trebinje: Zbog klevete 25 prijava, novinari se brane činjenicama

Za više od dvije godine, od kada je u Republici Srpskoj kleveta ponovo uvedena u krivične okvire, Okružnom javnom tužilaštvu (OJT) u Trebinju podneseno je šest krivičnih prijava, koje OJT vodi kao prijave protiv medijskih radnika. Za naše sagovornike, novinare Miljana Kovača i Slađana Tomića ništa značajno se nije promijenilo. Ni danas, kao ni ranije, ne bježe od tema, ali ipak primjećuju da kriminalizacija klevete na medijskom nebu Republike Srpske izaziva dozu suzdržanosti.

Izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske klevete je postala krivično djelo 26. avgusta 2023. godine.

Trebinjsko Tužilaštvo: Od 25 prijava jedna optužnica

Iz Okružnog javnog tužilaštva u Trebinju potvrdili su nam da su, od septembra 2023. do decembra 2025. godine, primili šest prijava koje vode kao prijave protiv medijskih radnika, dok ukupano imaju 25 prijava za krivična djela klevete i iznošenja ličnih i porodičnih prilika.

Prema našim nezvaničnim informacijama, većina krivičnih prijava za klevetu, koje trebinjsko Tužilaštvo vodi kao prijave upućene medijima ili medijskim radnicima, odnosile su se na Nebojšu Vukanovića, narodnog poslanika Liste za pravdu i red zbog pisanja na njegovom blogu, dok je jedna bila protiv novinara koji je u međuvremenu preminuo.

Jedana od ovih prijava je obustavljena zbog smrti prijavljenog, jedna je odbačena, a ostale su u radu.

Od ukupnog broja krivičnih prijava, OJT Trebinje je do sada podigao samo jednu optužnicu za krivično djelo klevete. U tri predmeta donesene su naredbe o obustavi istrage, u pet naredbe o nesprovođenju istrage, dok je preostalih 16 slučajeva još u radu.

Najčešći razlozi za podnošenje prijava odnose se na iznošenje ličnih i porodičnih prilika putem društvenih mreža i ličnih blogova.

Zakon koji ne mijenja pisanje, ali mijenja atmosferu

Iskustva novinara s terena pokazuju da kriminalizacija klevete formalno nije promijenila način njihovog rada, ali jeste atmosferu u kojoj rade.

Profesionalni novinari saglasni su da ovaj zakon danas više služi kao mehanizam pritiska, nego kao sredstvo pravne zaštite.

Kovač: “Ako je tekst zasnovan na činjenicama, ne postoji sud koji bi vas mogao osuditi”

Novinar iz Hercegovine Miljan Kovač za Direkt kaže da u svom radu nije osjetio direktan uticaj zakona, niti je zbog njega mijenjao teme ili način izvještavanja.

 „Nijednog trenutka nisam razmišljao o mogućim posljedicama. Ako je tekst zasnovan na činjenicama, ne postoji sud koji bi vas mogao osuditi“, kaže nam na početku razgovora novinar portala Impuls Miljan Kovač.

Kao lični primjer navodi slučaj iz 2024. godine, kada je za portal “Spin info” pisao o poslovanju jedne firme iz Nevesinja, gdje se već tokom pripreme teksta suočio s pokušajem zastrašivanja, koja su nastavljeni i nakon objave teksta.

 „Čovjek me zvao i rekao da sjedi s tri advokata i da razgovara o tome na koji način da me tuži. Pitao sam ga zašto mene zove, kad već ima advokate“, prisjeća se Kovač, uz pojašnjenje da do tužbe ipak tada nije došlo.

Međutim, nakon nekoliko mjeseci, iako je zakon o kriminalizaciji klevete i ranije bio na snazi, isti tekst postao je povod za krivičnu prijavu kada je na njega urednica portala “Spin info” podsjetila pišući drugu priču.

Tako je podsjećanje na ranije objavljeni tekst uz linkovanje, akteru priče, bilo dovoljno za podizanje krivične prijave.

Prema riječima našeg sagovornika, prijava protiv urednice portala “Spin info” nije dobila sudski epilog.

Ne kažnjava se kleveta, nego se proizvodi strah

Uvođenje klevete u krivični zakon, prema riječima našeg sagovornika, služi samo da bi se napravio pritisak na novinare.

“Da se ljudi zabrinu, hoće li zbog svog pisanje završiti u zatvoru, jer ne mogu platiti visoku kaznu koju zakon propisuje i služi za takozvane slep tužbe, a da oni u suštini, koliko vidim, ne dobijaju sudski epilog. Bez obzira kakvo pravosuđe mi imali, bez obzira na sve njegove nedostatke, ja ne mogu da zamislim sudiju koji bi sudio novinara tamo gdje zaista ne postoji kleveta”, smatra Kovač.

S druge strane, i bez osude, samo pomisao na povlačenje po sudovima može sa sobom da nosi osjećaj straha.

“Ja lično od toga nisam zazirao, ali naravno da kolege strahuju i da se to primjećuje”, kaže nam Kovač dodajući da se po portalima i na drugim medijima primijeti određena suzdržanost.

Prema njegovom mišljenju, novinari nisu ućutkani, ali je nekima od njih glas prigušen.

Upravo taj „hlađeni efekat“, u kojem zakon ne mora rezultirati presudama da bi proizveo posljedice, novinari nerijetko vide kao najveći problem.

Više opreza, ista pitanja

Kriminalizacija klevete nije značajno uticala ni na rad novinara i frilensera Slađana Tomića. Za njega ne postoje zabranjene teme, samo je sada, kaže, oprez veći.

„Radim kao što sam radio i do sada. Za deset godina, mislim da sam dobio jedan ili ni jedan demanti. Uvijek se trudim da u tekstu budem objektivan, da za svaku iznesene tvrdnje imam dokaz – izjavu ili dokument. Ako nemam čvrste dokaze, ne iznosim tvrdnje, već u tekstu navedem nešto što može biti sugestivno i kažem da sve ukazuje na to. Nikada,  ako nemam čvrstee dokaze, ne iznosim tvrdnje koje bi mogli biti kleveta”, priča za Direkt o svom radu novinar Slađan Tomić, koji piše za više medija.

Prema njegovom mišljenju, novinari nekada u brzini načine nešto što možda nije zlonamjerno, nije klevetnički, ali sutra može izgledati. 

“Ono što je najbitnije, kada sud cijeni da li je kleveta ili nije, da date i drugoj strani priliku da se izjasni, da se oglasi”, smatra naš sagovornik.

Najveći teret na malim redakcijama

Iako ne dozvoljava da ga zakon ućutka, Tomić priznaje da je psihološki pritisak veći.

“Psihološki i psihički  jeste dosta teže, dosta zahtjevnije,  zato što po difoltu i po inerciji na novinare to utiče kao jedan oblik pritiska kada izvještavaju o kriminalu, korupciju, nepotizmu”, priča nam Tomić, dodajući da kriminalizacija klevete najviše utiče na male redakcije i na novinarke koji se bave ovim temama u malim lokalnim sredinama.

Pošto radi kao frilenser, za njega ne mogu da postoje zabranjene teme.

„Ako me pokušate ućutkati – ja budem još glasniji“, zaključuje novinar Slađan Tomić u razgovoru za Direkt.

Sadržaj je proizveden uz podršku Ambasade Austrije u BiH. Stavovi izneseni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove donatora.