U proteklim godinama Trebinje se pokazalo kao veoma popularna turistička destinacija koju su posjećivali turisti iz raznih dijelova svijeta, a zahvaljujući Biciklističkom klubu „Vučji zub“ sada u svojoj ponudi ima i cikloturizam. Trenutno u ovom gradu turiste spremno čeka pet biciklističkih vodiča koji su setrifikate stekli na kursu Biciklističkog saveza BiH.
Piše: Jelena Denda Borjan
„Što se tiče samog kursa, on je trajao nekoliko dana, a učili smo nekoliko teorijskih oblasti. Najvažnija je, svakako, ta za turističkog vodiča, kako se vode ture, koliko ljudi treba da vodi grupu cikloturista. Ako je manja grupa, naravno, manje, ako je viša, onda treba više vodiča, kako se odnositi prema cikloturistima, zatim biciklistički bonton, kako se popravlja biciklo, pružanje prve pomoći i tako dalje. Naravno, i biciklističke staze, označavanje, vođenje i kategorizacija staza“, objašnjava Slavenko Vukasović, jedan od biciklističkih vodiča „Vučjeg zuba“.
Budući da je biciklizam veoma zahtjevan sport, kurs im je pružio znanje o tome kako jedan biciklista treba da se hrani, kako da trenira, ali i kako da se orjentišu u prirodi i pomoću dži pi esa i pomoću karte i kompasa. Zbog pandemije virusa korona, trebinjska biciklistička priča do sada nije mogla da dobije željene efekte, ali vodiči kažu da se nadaju da će uskoro dobiti više pažnje, jer Trebinje ima šta da ponudi.
„Do sada smo imali malo tura, jer je cikloturizam u Trebinju još vrlo nerazvijen. Imamo dosta biciklista, ali stranaca i turista koji dolaze sa biciklima za sada nema. Mi se upravo nalazimo na jednoj biciklističkoj stazi od koje očekujemo dosta. Ona će ići od Trebinja do Lastve i dalje do Jazine, pa se čak može produžiti do Velike brane. Do Lastve bi bila dugačka nekih 16 kilometara, odnosno do Jazine, a ako bude dalje, onda, možda, još i nekih dodatnih desetak kilometara i nazad. To je, eto, da kažemo, tura od 30-40 kilometara, što spada u neke srednje teške biciklističke staze po kilometraži, ali po konfiguraciji terena to je vrlo lagana staza“, kaže Vukasović.
Radi se o trasi uskotračne pruge kojom je nekada išao voz Ćiro, a budući da je željeznica uvijek išla terenom malog nagiba, ova je staza, kažu, vrlo pogodna za biciklizam.
„Osim Ćirovih staza, koje su izuzetno dobre za biciklizam, ali koje, nažalost, još nisu sređene i nadamo se da ćemo ih u budućnosti i označiti, i recimo, ova tura prema Jazini ima prekide, treba da se očisti staza, dosta dijelova je zaraslo. Na tome se radi, jedan dio je očišćen i urađen, ali nadamo se da ćemo uz pomoć Grada i kroz neke projekte uspjeti završiti tu stazu. Osim tih staza, imamo i one malo teže, koje vode do austrougarskih utvrđenja, makadamske, i na njima bi još trebalo poraditi i dosta staza ima prema Popovom polju, takođe Ćirovom štrekom. Tako da, što se tiče biciklističke infrastrukture, ima puno staza koje treba još malo doraditi i srediti“, kaže Slavenko.
Vukasović ističe da će se u narednom periodu više fokusirati na promociju ove ponude u čemu će ih, nada se, podržati lokalna Turistička organizacija, Grad Trebinje, ali i turističke agencije.
„Mi za sada nudimo ture, ali nije to još na onom nivou kako bi trebalo, jer ne preporučuje se vožnja magistralnim putem. Voze ljudi, voze i po drugim dijelovima Hercegovine po magistralnom putu, ali za neke ozbiljnije biciklističke ture ipak bi to trebalo da su staze rezervisane za biciklistički saobraćaj, makar u većem dijelu“, objašnjava Vukasović.
Trebinjski biciklistički vodiči kažu da je velika prednost što njihovu grupu čini pet ljudi različitog senzibiliteta, pa mogu da ponude mnogo toga različitim grupama turista.
„Dva člana su nam vrhunski biciklisti, oni mogu malo više da se posvete tom sportskom dijelu grupa koje bi došle, eventualno, da to budu neke intenzivnije vožnje. Imamo tu članove koji su fotografi, pa to mogu da budu vožnje kroz neke pejzaže, krajolike i tako, možda da se bavimo nekim kulturno-istorijskim sadržajima koji se nalaze na ovom prostoru. Mislim da možemo svi zajedno da osmislimo i ponudimo jednu dobru priču i nadam se da ćemo to realizovati“, kaže Mićo Milošević, jedan od trebinjskih vodiča.
Najmlađi među njima je Petar Spaić, inače državni reprezentativac u brdskom biciklizmu. Kada trenira, Petru je omiljena destinacija planina Leotar, a rekreativno najviše voli da vozi do Strača, Crkvine i Lastve.
„Mislim da Trebinje ima dosta toga da ponudi što se tiče turizma uopšte, a posebno u vezi sa biciklizmom. Imamo dosta mjesta koja su neistražena, do kojih turisti često ne dolaze i vrlo ih je lako obići biciklom. Nije nešto pretjerano zahtjevno, a mi imamo uslove i mogućnosti za to“, smatra Spaić.
Uprkos pandemiji, trebinjski biciklisti očekuju da će, zahvaljujući vakcinaciji, na ljeto na jug Srpske ipak stići ljubitelji cikloturizma.
Projekat Priče sa granice je implementiran zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).