Stalno je u porastu broj oboljelih od karcinoma u Srpskoj, a među najzastupljenijima je rak pluća, te se pretpostavlja da će do 2045. godine incidenca malignih bolesti rasti oko 18 odsto na godišnjem nivou, zbog čega je neophodno preduzeti bitne korake.
Piše: Nikolina Aleksić/Nezavisne novine
Poručila je ovo struka povodom 4. februara, Svjetskog dana borbe protiv raka, a povodom toga danas će se održati okrugli sto na kojem će učestvovati predstavnici udruženja, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, UKC RS, FZO RS, kao i struka, tj. onkolozi, pulmolozi i drugi.
Zdenka Gojković, načelnica Klinike za onkologiju u UKC RS, za “Nezavisne” kaže da će tom prilikom predstaviti kakva je budućnost kada su u pitanju maligne bolesti.
“Budućnost nije nimalo svijetla i smatra se da će do 2045. godine incidenca rasti oko 18 odsto na godišnjem nivou, te da će u tom periodu svaka druga osoba, nekad u životu, imati karcinom bilo koje lokalizacije. Danas na sceni imamo mnogo dobrih lijekova, ali da bismo smanjili smrtnost od ovog karcinoma, moraju se preduzeti značajni koraci. Ursula fon der Lajen je u februaru 2021. pokrenula veliki projekat u borbi protiv karcinoma, jer se shvatilo kakva nas pošast očekuje, a tada je definisano 10 ciljeva. Prvi je prevencija, koja podrazumijeva HPV vakcinu, te podizanje svijesti o značaju faktora rizika”, pojašnjava Gojkovićeva.
Kako kaže, faktori rizika utiču na skoro 35 do 45 odsto karcinoma, odnosno njihovu pojavnost, tako da se mijenjanjem faktora rizika može puno toga učiniti.
“Recimo, u razvijenim zemljama, Evropi i Americi nije, kao što je kod nas, najučestaliji karcinom pluća, već karcinom prostate, a skoro za duplo manja je učestalost karcinoma pluća, i to zahvaljujući zakonu o zabrani pušenja. Inače, zahvaljujući sprovođenju skrining programa, nekih četiri-pet najučestalijih karcinoma koji čine preko 50 odsto svih karcinoma, značajno je smanjena smrtnost u razvijenim zemljama, pa je, na primjer u Americi u posljednjih 30 godina smanjena smrtnost od malignih bolesti za 45 odsto. Recimo, smanjena je smrtnost od karcinoma dojke za oko 33 odsto, čemu je za oko 25 odsto doprinio skrining karcinoma dojke”, dodala je.
Suzana Kekić, predsjednica Saveza žena oboljelih od raka dojke “Iskra”, za “Nezavisne novine” kaže da su okupili 15 udruženja iz Republike Srpske, a tema okruglog stola je skrining, prevencija i liste čekanje.
“Prevencija je značajna, jer ako se karcinom otkrije na vrijeme, tada je 99 odsto izlječiv. To je dobro i za pacijenta, i za državu, jer se smanjuju troškovi liječenja. Inače, najviše raste broj oboljelih od karcinoma pluća i karcinoma dojke, a najžalosnije je što sve mlađe osobe obolijevaju”, kazala je Kekićeva, dodajući da oboljelima mnogo znači podrška, kao i da oni u udruženju imaju psihološku podršku, koji rade grupno i pojedinačno sa članicama.
Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Sprske navode da je, prema procjenama globalne zdravstvene statistike (GLOBOCAN) u 2022. bilo oko 20 miliona novih slučajeva raka sa stopom incidence 196,9 i 9,7 miliona smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom sa stopom mortaliteta 91,7.
“Najčešći novootkriveni slučajevi raka kod muškaraca bili su rak pluća (15,2 odsto), rak prostate (14,2 odsto), rak debelog crijeva i rektuma (10,4 odsto). A najčešći novootkriveni slučajevi raka kod žena su rak dojke (23,6 odsto), rak pluća (9,4 odsto) i rak debelog crijeva i rektuma (8,9 odsto). Prema procjenama SZO, očekuje se da će do 2040. godine doći do povećanja broja oboljelih od raka za oko 40 odsto u odnosu na 2020. godinu, pri čemu se najveći porast predviđa u zemljama sa niskim i srednjim prihodima”, navode iz Instituta.
Prema podacima Registra za maligne neoplazme RS, u 2021. godini broj novootkrivenih slučajeva raka iznosio je 5.214 (2.764 muškarca, a 2.450 žena), a od raka je umrlo 2.567 osoba (1.519 muškaraca i 1.048 žena).
Ove godine počinje nova kampanja pod sloganom “Ujedinjeni kroz jedinstvenost” i označava promjenu u pristupu koji stavlja ljude u centar brige o raku, a naglašava razumijevanje i definisanje jedinstvenih potreba pojedinaca, porodica i zajednica, osiguravajući da liječenje i njega budu prilagođeni različitim perspektivama.