Republika Srpska je za tri godine ostala bez više od 3.000 hektara poljoprivrednog zemljišta na kojem su umjesto žitarica uglavnom „nikli“ solarni paneli, podaci su Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Piše: Dejan Tovilović/Capital
Nakon višegodišnje sistemske uzurpacije resorno ministarstvo je konačno odlučilo da reaguje, tražeći od lokalnih zajednica da se sa tom praksom prekine, usput pozivajući inspekcijske organe da to iskontrolišu.
Podsjećamo, poljoprivredno zemljište je po zakonu prirodno bogatstvo i dobro od opšteg interesa i trebalo bi da se koristi se za poljoprivrednu proizvodnju i ne bi se smjelo i ne može koristiti u druge svrhe.
Međutim, na osnovu podataka sa kojima Ministarstvo raspolaže, potvrđeno je da se površine poljoprivrednog zemljišta iz godine u godinu značajno smanjuju posebno usljed izgradnje, dok se sredstva prikupljena po osnovu njegove promjene u nepoljoprivredne svrhe, zakupne i koncesione naknade, uglavnom troše nenamjenski.
Tako je 2022. godine 588,07 hektara poljoprivrednog zemljišta pretvoreno u nepoljoprivredno, u 2023. godini 1.141,13 hektara, a prošle godine 1.335,08 hektara od čega su na preko 60 odsto postavljeni solarni paneli.
Sa druge strane, po osnovu promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe i po osnovu koncesionih naknada, u budžet jedinica lokalne samouprave u 2024. godini uplaćeno je 2,77 miliona maraka.
Pored gore navedenog, utvrđeno je da je promjena namjene poljoprivrednog zemljišta od prve do četvrte klase značajno povećana.
Ovakav negativan trend, ocjenjuju u ministarstvu, posljedica je izgradnje solarnih elektrana koje, da stvar bude gora, nisu uopšte predviđene sprovedbenim niti strateškim dokumentima prostornog uređenja.
„Trajni gubitak poljoprivrednih površina u Republici Srpskoj, posebno oranica visokih bonitetnih klasa, uz nenamjenski utrošak sredstava prikupljenih po tom osnovu, ne može se ničim opravdati, posebno ako iznesemo činjenicu da je izgradnja solarnih elektrana moguća na neplodnim i rekultivisanim površinama, kršu, zatvorenim rudnicima, odlagalištima, jalovištima i dr. površinama na kojima nije moguće obavljati poljoprivrednu proizvodnju“, ocjenjuju u resornom ministarstvu.
U pismu upućenom lokalnim zajednicama oni su se sjetili da je poljoprivredno zemljište dobro od opšteg interesa, ograničen i neobnovljiv resurs, zbog čega, kako ocjenjuju zaštita i očuvanje za neradne generacije nije samo njihova obaveza već i jedinica lokalne samouprave i svih drugih republičkih organa.
„Uvažavajući naprijed navedeno, ovim aktom tržimo da se u cilju očuvanja poljoprivrednog zemljišta od dalje degradacije usljed promjene namjene u nepoljoprivredne svrhe, postupa na način kako je to propisano Zakonom o poljoprivrednom zemljištu“, stoji u dopisu.