Sociološkinja Jovana Petković Aćimović za “Direkt”- Važno je ne prestati činiti dobro

Autor: Milanka Kovačević Aktuelno Društvo Intervju
4 minuta čitanja
Manifestacija prave ljubaznosti postaje izuzetno rijetka- sociološkinja Jovana Petković Aćimović

Svetski dan ljubaznosti se obeležava 13. novembra na različite načine. Kod nas uglavnom nezapaženo prolazi, iako je to možda dobra prilika da se razmišlja koliko smo ljubazni prema drugima i koliko svojim ponašanjem činimo da svet ili barem mesto u kome živimo budu prijatniji. Sociološkinja Jovana Petković Aćimović kaže da su sve ređi primeri istinske ljubaznosti. Ipak, naglašava, to nas ne sme obeshrabriti da činimo dobro.

jovina petković aćimović
Manifestacija prave ljubaznosti postaje izuzetno retka- sociološkinja Jovana Petković Aćimović

Uvriježeno je mišljenje da su Srbi ljubazan i gostoljubiv narod. Kada izvršimo komparaciju sa drugim narodima, pogotovo na zapadu, možemo uzeti ovu konstataciju kao relevantnu, naročito ako situaciju sagledamo iz perspektive prošlosti. Međutim, plašim se da nas ovi afirmativni epiteti iz prošlosti ne sprečavaju da polako počinjemo gubiti svoje prepoznatljive pozitivne vrline. Nažalost, i mi postajemo nevaspitani, napadni i bahati. A ono što najviše zabrinjava jeste da naša čuvena ljubaznost počinje gubiti ono iskonsko i prestaje biti ljubaznost kao izraz naše humanosti, istinskog čovjekoljublja i postaje makijavelistička, jer joj nerijetko pribjegavamo kako bismo ostvarili neki lični interes, pa često čujemo rečenicu – Moram biti ljubazan, može mi zatrebati”, analizira naša sagovornica.

Kaže da u današnjem društvu kibernetike, rijaliti programa, politike bez morala, degradacije društvenih normi i vrednosti ljubaznosti prijeti opasnost od izumiranja.

[stextbox id='naslov’ caption='Nije teško biti fin’]Svetski dan ljubaznosti se obeležava od 1998. godine kada je na inicijativu Svetkog pokreta za ljubaznost u Tokiju održana prva konferencija o ljubaznosti. Doneta je deklaracija koja govori o toleranciji i prihvatanju različitosti. Cilj je isticanje dobrih dela u zajednici, a obeležava se malim znacima pažnje, iskazivanjem zahvalnosti i ljubaznošću.[/stextbox]

Prateći takvu globalnu sliku počinjemo prihvatati apsurdnu konstataciju po kojoj je bahatost u trendu. U biti, takav stav je teško pobiti, jer uzori koje imamo umjesto altruizma promovišu egoizam, a umjesto kompromisa konflikt. Poruke kojima nas svakodnevno bombarduju svakako promovišu bahatost i nasilje kao put za ostvarenje određenih ciljeva. Takav negativan trend nas dovodi do paradoksa po kome nije in biti ljubazan”, objašnjava Petković Aćimović.

Veoma je važno, ističe, da ljubaznost cenimo kao jednu izuzetnu vrlinu uprkos tome što smo ponekad ljubazni na sopstvenu štetu.

“Ljubaznost je svakako vrlina, ona ima važnu antropološku funkciju, jer podrazumijeva samokontrolu, samopouzdanje, empatiju, uvažavanje drugih, pomaže unapređenju kvaliteta socijalnih interakcija. Lično, ljubaznost smatram vrlinom. U našem globalnom selu drštvene veze su jake i svaka radnja se vrti u krugovima kroz vrijeme i prostor. Zbog toga mislim da je važno ne prestati činiti dobro. Ali i sama sam svjedok da se u nastojanju da budemo ljubazni to nekada iskoristi protiv nas, jer se nerijetko na našu lijepu i racionalnu riječ odgovara agresijom i bahatošću.

Kaže da iskrena ljubaznost posustaje u odnosu na lažnu kada se dobra dela čine sa očekivanjem uzajamne zahvalnosti ili iz straha.

Iako se trudim promovisati stil života u kome će dominirati tolerancija, empatija, uvažavanje drugih, slike koje svakodnevno gledamo, a koje obiluju nasiljem, prevarama, manipulacijama, stvaraju osjećaj bespomoćnosti i uvjerenje da je doprinos pojedinca igla u plastu sijena. Ali, budući da sam po prirodi idealista i da mi kritička uloga sociologa ne dozvoljava da posustanem, smatram da moramo stremiti ka tome da pronađemo način da činimo dobro i time zarazimo druge ljude, jer tako malim, ali sigurnim koracima možemo doći do značajnih promjena u društvu”, zaključuje naša sagovornica.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *