SEDMICA OSMOG MARTA NA “DIREKTU” – Aleksandra Vuković: Ideje Osmog marta pronosim svih 365 dana

Aleksandra Vuković iz Trebinja je diplomirana pravnica i doktorka pravnih nauka. Jedna je od Hercegovki koje inspirišu svojim posvećenim radom, angažmanom, zalaganjem, rezultatima, ali i svojom pojavnošću. Baš zato je i dijelom naše kampanje kojom u sedmici Osmog marta predstavljamo naše vrijedne sugrađanke koje se kontinuirano bore za bolji svijet i ženski status u njemu. 

Vuković je autorka četiri knjige i preko 30 naučnih i stručnih radova iz oblasti pravne nauke. Aktivistkinja je nevladinog sektora, vanredna profesorka, predsjednica Udruženja „Međunarodni centar za promociju ljudskih prava”, arbitar za mirno rješavanje radnih sporova i zamjenica predsjedavajućeg Vijeća za djecu Bosne i Hercegovine, stručna saradnica i recezentkinja niza publicističkih časopisa u Bosni i Hercegovini iz oblasti teorije i prakse prava.

Svjesna je svih problema i izazova sa kojima se žene susreću u savremenom svijetu, ali i onoga što su proživljavale kroz istoriju. Duboko vjeruje da žena u svakoj društvenoj zajednici može ostvariti integritet i autoritet, kontinuiranim radom na sebi, uvažavanjem sebe i drugih i uz odsustvo sujete.

U razgovoru za “Direkt” Vuković kaže da Osmi mart simbolično obilježava toga dana, ali da ideje i smisao ovog praznika pronosi svih 365 dana u godini. Nažalost, kaže, utiska je da su prigodan poklon, cvijet ili izlazak najčešći vidovi obilježavanja ovog praznika, bez osnovnog znanja šta on zapravo predstavlja.

U susret Osmom martu kažite nam kako biste voljeli da proslavite ovaj praznik, zapravo da li ga uopšte obilježavate i šta za Vas znači Osmi mart?

Međunarodni dan žena je dan kada se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća žena i govori o potrebi ostvarivanja pune ravnopravnosti žena i muškaraca u svim segmentima društva. To je samo jedan dan u godini, koji služi kao prilika da se podsjetimo na nejednakosti sa kojima se žene suočavaju u svijetu. Najčešće su to diskriminacija na radnom mjestu, nasilje u porodici i društvu, nejednake plate, te ograničena prava na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Moram istaći da je eho slavne revolucinarne borbe žena za njihova prava, jednakost i bolje uslove života i rada sve manji, a jaz između proklamovanih i prava koja se ostvaruju sve veći.

Koji su, po Vašem mišljenju, najveći izazovi sa kojima se žene danas suočavaju?

Život u zemlji sa izraženim problemima ekonomskog i socijalnog razvoja i tradicionalnim elementima društva i porodice, okruženje je u kojem se žene nalaze u stalnoj borbi za bolji položaj. Značajan broj žena i dalje je neproporcionalno pogođen siromaštvom, diskriminacijom i eksploatacijom. Zbog ukorijenjenih, arhaičnih stereotipa, njihov pristup imovini, kao što su nekretnine – zemljišta, kuće i stanovi, te pristup kreditima i zajmovima, uglavnom su ograničeni, kao i njihovo učešće u oblikovanju ekonomskih i socijalnih politika. Nadalje, ustaljeni stereotipi o ulozi žene u društvu, rodno zasnovano nasilje, niže plate i duži periodi nezaposlenosti, samo su neki od problema sa kojima se žene u našoj zemlji suočavaju. Zaposlenost žena u odnosu na muškarce je manja. Žene na istim pozicijama imaju manje plate od muškaraca. Iako je veći procent visokoobrazovanih žena, one nisu na visokim pozicijama. Jedan od izazova sa kojim se žene danas suočavaju sadržan je u činjenici da se u savremenom svijetu žene uglavnom ne prikazuju realno u medijima, niti u reklamnom diskursu. Svjedočimo njegovanju kulta ženskog tijela, primarnom naglašavanju njene seksualnosti i fizičkog izgleda, tako da se vrijednost žene neraskidivo povezuje sa njenim dobrim fizičkim izgledom i mladošću. Dakle žene se suočavaju sa latentno nametnutim standardima i nerealnim mogućnostima da žena sa 50 ili 60 godina i više izgleda kao da joj je 20 ili 30 godina, što je praktično nemoguće.

Kako je u maloj sredini biti žena – samostalna, ostvarena i sa integritetom i koliko je, po Vašem mišljenju, otežan (ili možda olakšan) put ženama do ovih epiteta sa početka pitanja?

Postoji sasvim objektivna mogućnost da žena, u svakoj društvenoj i socijalnoj zajednici i okruženju, svojim obrazovnim nivoom, poštovanjem normativnih, društvenih i civilizacijskih pravila, korektno i umješno izgrađenim odnosima prema drugima i samoj sebi, ima postojan integritet, autoritet i poštovanje. Poštovanje opšteprihvaćenih društvenih vrijednosti, uz izraženu skromnost, uvažavanje drugih, kontinuiran rad na sebi i apsolutno odsustvo sujete, po meni su ključ normalne socijalne integracije pojedinca i njegovog suživota i u maloj i u velikoj sredini.

[stextbox id='naslov’ caption='Sedmica Osmog marta na “Direktu”‘]Povodom Dana žena “Direkt” u fokus stavlja žene- one koje svojim postojanjem oplemenjuju i unapređuju sredinu u kojoj žive. Sedam dana solidarnosti, podrške, povezanosti i proslave.[/stextbox]

Žensko pitanje nije samo pitanje žena

Da li se u poslu ili u svakodnevnom životu još uvijek susrećete sa predrasudama i stereotipima koji su vezuju za žene, a koji su, iz Vašeg ugla, vrlo štetni?

U kontekstu Vašeg pitanja najbolji odgovor može biti da često retorički, a manje stvarno i realno ističemo da se radi o pravima žena ili ženskim pravima. Generalno gledano, žene su brojniji dio čovječanstva, pa i u našoj zajednici. Stoga, neophodno je odbacivanje svih predrasuda, nedorečenosti i necjelovitosti rješenja koja dovode u pitanje ravnopravnost žena, s obzirom na to da sva pravila koja se odnose na prava i slobode čovjeka i građanina jednako važe i za muškarce i za žene. Tim više, što žensko pitanje nije samo pitanje žena, već upravo obrnuto – opštedruštveno pitanje, čije rješavanje ne trpi odlaganje.

Koje su Vaše želje i ciljevi u pogledu poboljšanja percepcije žene u današnjem svijetu?

Najdirektniji interes i potreba je stvarno izjednačavanje položaja i prava žena i muškaraca i preduzimanje mjera afirmativne akcije ili tzv. „pozitivne diskriminacije“, radi poboljšanja položaja žena i otklanjanja naslijeđenih relikata o mjestu i ulozi žene u društvu.

Činjenica je da žene u našim zajednicama nisu mnogo vidljive u javnom i političkom životu, iako bilježe izvrsne rezultate u brojnim oblastima. Kako možemo da podržimo i osnažimo žene u našoj zajednici?

Žene danas u BiH predstavljaju izraženu manjinu u političkom i javnom životu. Najveći broj prikrivenih barijera i otpora u političkoj apstinenciji većine pripadnica ženske populacije predstavlja posljedicu društvenih stereotipa, patrijarhalne kulture i stavova i predrasuda o mjestu i ulozi žene u političkoj i uopšte javnoj sferi društvenog života. Izbornim zakonom BiH uređeno je učešće „manje zastupljenog pola“ u političkom i javnom životu na različitim nivoima vlasti.

Predrasude i kulturološke percepcije uloge žene, ekonomska zavisnost te nemar institucija, otežavaju pristup i učešće žena u politici. Dosadašnja praksa pokazuje da se ženama, kao pripadnicama manje zastupljenog pola, značaj najčešće pridaje pred izbore, u smislu obaveze obezbjeđenja kvote koju političke stranke moraju ispuniti, a da nakon završetka izbora postotak izabranih žena kandidatkinja bude znatno niži od postotka koji se kandidovao na izbornoj listi.

Posebno treba naglasiti činjenicu da učešće žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na svim nivoima organizacije vlasti u Bosni i Hercegovini izosi oko 20%. U parlamentima entiteta, prosjek učešća žena je 20%, a kada je u pitanju izvršna vlast, taj procenat je nešto veći i iznosi oko 25%. Navedeni podaci stvarni su prikaz učešća žena u javnom i političkom životu, a kako da podržimo i osnažimo žene u našoj zajednici, odgovor je jednostavan. Neophodno je raditi na stalnoj demokratizaciji odnosa, izgradnji partnerstva s muškarcima, promjeni sistema u korist jednakih mogućnosti za sve, te ostvarenju socijalne pravde. Takođe, potrebno je nastaviti dalji rad na ženskoj emancipaciji i njihovom osnaživanju, kao i razvijanju neophodnosti međusobne empatije i podrške ženama, ne samo u izbornom procesu, već i u svim drugim društvenim sferama.

Za kraj da li imate neku prigodnu poruku kojom biste dali vjetar u leđa svim ženama bez obzira šta su njihova područja interesovanja?

Samo visokim nivoom samopouzdanja, znanja, njegovanjem kulta ličnosti, ali i saosjećanja i empatije prema drugima i drugačijima, imaćete pokretačku snagu i ostvariti sve ciljeve.