Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, danas je pravosnažno osuđen pred sudom u Hagu na doživotni zatvor. Karadžić je proglašen krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Apelacino vijeće je navelo da je 40 godina neadekvatna presuda. Posebno kada se ima u vidu s drugim presudama u Haagu. Vijeće smatra da je kazna od 40 godina neadekvatna, kada se njegova kazna poredi sa osuđenicima koji su dobili doživotne kazne zatvora.
U uvodnom dijelu, sudija Joensen je naveo koje je funkcije Karadžić imao tokom rata, i dao presjek postupka do sada, kada je donesena prvostepena presuda, javio je BIRN.
Prva tačka žalbe koju se adresiralo Žalbeno vijeće je navod Karadžića da nije imao pošteno suđenje.
Žalbeno vijeće je zaključilo da je prekršeno pravo na odbranu zato što Karadžić nije bio prisutan tokom posjeta na mjesta zločina.
U svim ostalim dijelovima, zaključeno je da nije prekršeno pravo na Odbranu.
Govoreći o žalbama koji se tiču zaključcima o progonu, Joensen je rekao da Odbrana nije pokazala da je prvostepeno Vijeće pogriješilo u rezonovanju.
“Karadžić samo u svojoj žalbi navodi svoja neslaganja s zaključcima prvostepenog Vijeća”,rekao je Joensen.
Govoreći o oslanjanju na prethodno utvrđene činjenice, što je Karadžić naveo da ga je “oštetilo”, sudija Joensen je rekao da Odbrana nije pokazala štetu koja je nastala pri oslanjanju na prethodno utvrđene činjenice iz drugih predmeta u Haagu.
Međutim, u odnosu na dva incidenta, Žalbeno vijeće je reklo da je utvrđeno da se prvostepeno Vijeće oslanjalo samo na utvrđene činjenice, i zbog toga su samo ova dva incidenta preinačena u oslobađajuća.
Žalbeno vijeće bavilo se zaključcima o dešavanjima u Sarajevu. U vezi s incidentom na Markalama 1, Žalbeno vijeće je navelo da Karadžić nije dokazao pogreške pri zaključivanju.
“Karadžić je podbacio da utvrdi greške u vezi sa zaključkom prvostepenog vijeća”, rekao je sudija Joensen, prenosi BIRN.
Žalbeno vijeće je zaključilo Karadžićevu namjeru da učestvuje u udruženom zločinačkom poduhvatu za zločine u Sarajevu na osnovu “brojnih dokaza i izjava”, rekao je sudija Joensen.
“Žalbeno vijeće ne nalazi kvalitetne argumente u vezi s žalbom Karadžića da nije namjeravao da učestvuje u zločinima u Sarajevu”, rekao je sudija.
U slučajevima kada je Karadžić izdao naređenja da se ne gađaju civili u Sarajevu, zaključeno je da se to dešavalo kada su bili neki pregovori ili diplomatski sastanci, te su bili politički motivisani. Karadžić nije ukazao na grešku u presudi prvostepenoog vijeća.
Žalbeno vijeće MMKS potvrdilo je Karadžićevu namjeru da učestvuje u udruženom zločinačkom poduhvatu za zločine u Sarajevu.
Govoreći o ubistvima nakon pada Srebrenice, Vijeće je utvrdilo da je Karadžić znao za ubistva u julu 1995.
“Karadžićevi navodi da je on odgovoran za to samo zato što je predsjednik su neuvjerljivi”, naveo je sudija.
Dakle, žalbeno vijeće je odbilo sve navode optuženog koji se tiču trenutka saznanja za ubistva u Srebrenici i nakon pada Srebrenici, a što je činilo osnovu žalbe optuženog u odnosu na Srebrenicu. Same tvrdnje prvostepenog vijeća su se bazirale na sastancima koje je imao tokom jula 1995. godine.
Govoreći o prvoj tački žalbe, da su ubistva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata da se uklone Bošnjaci i Hrvati s teritorije Republike Srpske, sudija Joensen je rekao da tužioci nisu dokazali da je prvostepeno Vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine.
Žalbeno vijeće, uz izuzeto mišljenje sudije Den Prade, stava je da tužioci nisu pokazali da je donesena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992. godine. Žalbeno vijeće nije uvjereno da je tužilaštvo ponudilo dokaze da je genocidna namjera dokazana na osnovu kontakata koje je Karadžić imao sa ljudima na terenu. Žalbeno vijeće je odbilo i ovu tačku i potvrdilo oslobađanje za genocid 1992. Ostatak presude je potvrđen.
Suđenje počelo prije deset godina
Karadžićevo suđenje počelo je 2009. godine, a trajalo je 499 dana, tokom kojih je saslušano 586 svjedoka.
Prvobitnu optužnicu protiv Karadžića Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) potvrdio je 25. jula 1995. godine. Nakon toga Karadžić je proveo 12 godina u bjekstvu, a konačno je uhapšen u Beogradu 2008. godine kada je izručen UN-ovom tribunalu.
Prvostepenom presudom suda u Haagu, Karadžić je 2016. proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progon i istrebljenje Hrvata i Bošnjaka iz 20 opština širom Bosne i Hercegovine.
Krivim je proglašen i za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo terorisanje civilnog stanovništva u Sarajevu tokom opsade tog grada te za uzimanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda za taoce.