Preko djece do lične promocije – kako se krše prava djece u BiH

Autor: Direkt Aktuelno Društvo
6 minuta čitanja

Bilo da je u pitanju podjela paketića za vrijeme novogodišnjih praznika, proslava krsne slave ili nešto treće, djeca u Bosni i Hercegovini sve češće se (zlo)upotrebljavaju u svrhu promocije rada javnih ustanova i političkih partija. Na ovaj način, saglasni su stručnjaci, prava djece krše se na nekoliko načina, pa smo od one da su “djeca ukras svijeta” došli do toga da su djeca “ukras aktivnostima koje provode odrasli”.

Djeca dočekuju Vučića (FOTO: Direkt/arhiv)

Piše: Jelena Denda Borjan

Alema Kazazić, novinarka FTV-a i konsultantkinja za prava djece u BiH, za “Direkt” kaže da ono što je po pravilu zajedničko većini objava u domaćim medijima je tretiranje djeteta kao objekta, bez stava i mišljenja.

“Pa u čemu je onda smisao učešća djeteta u medijima najbolje ilustruje Član 12. Konvencije o pravima djeteta koji kaže da sva djeca imaju pravo na izražavanje vlastitog mišljenja, njegovo uvažavanje i razmatranje u skladu sa dobi i zrelošću djeteta. Da li uz traženi pristanak roditelja/staratelja pitamo djecu da li žele da učestvuju u obilježavanju nekog događaja, šta misle o tome, kako želimo da ih prikažemo i zašto to radimo?”, pita se Kazazić.

Ana Kotur-Erkić, novinarka, pravnica i dobitnica brojnih UNICEF-ovih nagrada, za naš portal pojašnjava da kod različitih aktivnosti vezanih za djecu, postoje zapravo dva nivoa kršenja prava djeteta u medijima.

“Prvi je onaj u kojem su djeca ‘učesnici’ nekih aktivnosti koje ih se suštinski ne dotiču, na način da u tom i takvom učešću mogu da izraze svoj stav, već su prosto ‘ukras’ aktivnostima koje provode odrasli. To su razna otvaranja ustanova, institucija, obilježavanja značajnih datuma koji se ne odnose na djecu per se”, ističe Kotur-Erkić.

Ono što je ključno, naglašava ona, kod ovakvog učešća djece problematično je to što je dijete stavljeno u poziciju u kojoj se ne mora nužno osjećati ružno.

“Čak – ono može biti u ugodnoj situaciji, ali nije ispoštovano osnovno načelo najboljeg interesa djeteta iz Konvencije o pravima djeteta, tako da dijete ima pravo da izrazi svoj stav, da učestvuje, da bude pitano za ono što ga se tiče. Kao što rekoh, ovdje se djece najčešće ne tiče direktno ništa, ali su, eto, statisti koje mediji i javnost vole”, pojašnjava Kotur-Erkić.

Drugi nivo kršenja prava djeteta, dodaje ona, direktno ima veze sa pravom na privatnost i zaštitu identiteta djeteta, u situacijama gdje lice, identitet ili drugi podaci o djetetu mogu biti javno prikazani, suprotno volji djeteta/roditelja/staratelja.

“Sve institucije i ustanove koje rade s djecom i za djecu, moraju posebno da vode računa da je davanje podataka o djetetu u skladu sa međunarodnom i domaćom regulativom u oblasti zaštite ličnih podataka, odnosno da imaju dozvolu roditelja/staratelja za publikovanje podataka i materijala koji uključuju dijete. Mediji i novinari ovo najčešće miješaju sa skrivanjem, na bilo koji način, identiteta djeteta, što nije isto. Pitanje zaštite djece u ovom slučaju je mnogo šire – to može biti bilo koja informacija koja dijete može na bilo koji način označiti i istodobno, moguće je i fotografisati i snimiti dijete tako da nijedno dijete nije izloženo javnosti pojedinačno”, jasna je Kotur-Erkić.

Proslava krsne slave jednog trebinjskog vrtića

Naravno, dodaje ona, prvi nivo zaštite podrazumijeva pravo djeteta da učestvuje, kaže šta misli i izrazi stav, koje se najčešće na taj način krši, a drugi spada u grupu zaštitnih prava, koja suštinski ne samo da štite identitet nego smanjuju mogućnost svake buduće zloupotrebe djece.

Na ovu temu razgovarali smo sa nekoliko majki iz Trebinja čija djeca idu u vrtić. One kažu da su prilikom upisivanja svoje djece potpisale saglasnost da fotografije njihove djece budu puštene u javnost, ali o posljedicama ovakve odluke, priznaju, nisu mnogo razmišljale.

Djeca iz ovih javnih ustanova tako dospjevaju u medije kako bi se rad vrtića predstavio što afirmativnije, a dešavalo se da su dovođena i na političke skupove poput dočeka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Trebinju.

Novinarka Alema Kazazić i po ovom pitanju ima jasan stav –  javni interes niti bilo koji drugi ne može biti ispred interesa djeteta.

“Obilježavanje slave vrtića je lijep povod da djecu pitaju šta imaju da kažu o tome, a ne da budu dekor bilo kojoj političkoj stranci, donatoru, ustanovi, intresnoj grupi ljudi i tako dalje”, izričita je Kazazić.

UN Konvencija o pravima djeteta usvojena prije više od trideset godina, 20. novembra 1989. na Generalnoj skupštini UN-a.

*Tekst je nastao u okviru projekta “Mediji za ljudska prava”, uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Udruženja BH novinari i Pro Educe i ne održava nužno stanovišta Evropske unije.
Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Skip to content