U Bosni i Hercegovini broj prijava korupcije opada, a u Trebinju trenutno je pred sudom jedan krivični predmet korupcije, rečeno je juče u Trebinju na diskusiji pod nazivom “Pravo na pravdu”, koju je organizovala Evropska unija u BiH. Manji broj prijava korupcije jedni opravdavaju nepovjerenjem u institucije, dok drugi smatraju da oni koji bi prijavili korupciju napuštaju državu.
Na panel diskusiji, u čijem fokusu je bila reakcija pravosuđa na neregularnosti lokalnih vlasti, bilo je riječi i o tome zbog čega određene afere, na koje ukazuju mediji i opozicija, ostaju bez pravosudnog epiloga.
Bojan Stević, predsjednik Okružnog suda u Trebinju, koji je prisustvovao diskusiji, potvrdio je da u ovom sudu trenutno ima jedan predmet korupcije te da takvih predmeta ranije nisu imali.
“U pitanju je korupcija visokog stepena i taj predmet se neće završiti u Okružnom sudu u Trebinju zbog formalnih i tehničkih razloga”, rekao je Stević i napomenuo da želi da Okružni sud učini što više transparentnim kako bi mediji i građani imali pravovremene informacije.
U vezi s tim, kaže, da sud organizuje godišnje konferencije za medije na kojima iznose rezultate svoga rada, ali da mu je utisak da mediji često više vole “negativne priče”.
Novinarka našeg portala Nikolija Bjelica Škrivan rekla je da lično nema problem kada traži informacije od ovdašnjih sudova i Okružnog javnog tužilaštva te da joj to dostavljaju u vrlo kratkim rokovima. Napomenula je da su informacije iz Tužilaštva uglavnom šture i da ne mogu računati na neke detaljnije informacije iz istrage bez obzira o kom predmetu se radi.
“Mi u kratkom roku dobijemo odgovore na traženi upit od pravosudnih institucija, što, nažalost, ne možemo reći za druge javne institucije u Trebinju, makar kada je u pitanju naš portal. Tako da su pravosudne institucije do sada bile svetao primjer poštovanja Zakona o slobodi pristupa informacijama”, navela je Bjelica Škrivan i dodala da je mnogo veći problem to što novinarske priče i kada se na kraju ipak sklope, ostanu bez pravosudnog epiloga, a odgovorne osobe na svojim pozicijama bez sankcija.
“Mi dokumentujemo neke afere koje su značajne za lokalnu zajednu, ali poslije toga se ne desi ništa konkretno. Mislim da se dalje od krivičnih prijava koje je podnosila opozicija nije išlo. Ne znam u kojoj su fazi i da li se i u jednom predmetu vodi istraga”, rekla je Bjelica Škrivan i navela da joj stoga podnošenje krivičnih prijava djeluje poprilično besmisleno.
Lokalna opozicija je upravo ispred Palate pravde u Trebinju krajem 2021. godine održala mirni protest kojim je željela da podstakne pravosuđe na to da postupaju po krivičnim prijavama koje su im dostavljene.
Dajana Milišić, odbornica Pokreta za pravdu i red Nebojše Vukanovića u trebinjskoj Skupštini, istakla je da zbog izostanka reakcija ljudi gube povjerenje u institucije. Skrenula je pažnju na prijavu izbornih nepravilnosti, koji ni do danas nemaju epilog niti oni imaju povratne informacije šta je sa tim predmetima.
“Meni to izgleda kao da sve to stoji u nekim ladicama Tužilaštva”, rekla je ona.
U istom smjeru, ali malo oštriju reakciju, imao je i Srđan Šušić, jedan od vatrogasaca koji je nedavno pred Osnovnim sudom dobio prvostepenu presudu protiv Grada Trebinja. On smatra da je manji broj prijava nepravilnosti odraz sve manjeg broja ljudi koji ovjde žive.
“Stanovništvo koje ostaje je upleteno u ovaj nakaradni sistem, tako da oni nemaju potrebu da podnose prijave”, primijetio je Šušić.
Škero: Vjerujemo u pravosuđe
S druge strane, Srbo Škero, koji je bio jedan od panelista, kao predstavnik civilnog sektora, kaže da vjeruje u pravosuđe i smatra da je pravda, iako spora, ipak dostižna. U fokusu Pokreta za restituciju, čiji je predstavnik, je borba za zemljište koje je vlast, kako tvrdi, nezakonito prevela i pretvorila u građevinsko, a koja pripada njihovim precima.
Na jednoj od takvih lokacija se i gradi nova bolnica u Trebinju, a ovaj Pokret već mjesecima upozorava da to nije mjesto na kome treba da bude izgrađena bolnica. On je podijelio svoje iskustvo pravne borbe i borbe sa institucijama, koje su, kako je rekao zarobljene.
“Nama je najveći problem lokalna i republička vlast. Lokalna vlast nam ne da ni prostoriju da kao pokret djelujemo, ali zaštitićemo otetu imovinu. Idemo zakonskim putem i sve ćemo riješiti papirima. Ovdje se radi o uzurpaciji zemljišta koje nije u vlasništvu republike”, istakao je Škero.
Cilj ovakvih debata, koje su ranije organizovane u nekoliko gradova BiH, je, prema riječima Drina Galičića, pravnog savjetnika u Odjeljenju za vladavinu prava u misiji EU u BiH, razmjena iskustava između građana i pravosudne vlasti o funkcionisanju vladavine prava. Namjera je da kroz konstruktivni dijalog zajedno dođu do saznanja o tome kako da poboljšaju trenutnu situaciju o provođenju zakona, jer u procesu integracije u EU nije fokus samo na usvajanje zakona, već i na njihovoj primjeni u praksi.
„Bez obzira na zakone koji se usvajaju u BiH na putu ka EU, veoma su bitni konkretni rezultati u procesuiranju organizovanog kriminala i svih drugih oblika kriminala na svim nivoima, a posebno u oblastima koji su od ključnog značaja za građane. Bitnije od usvajanja zakona je kako se oni provode u praksi, odnosno kako pravosudne institucije provode krivično zakonodavstvo, kojom brzinom i kojim nivoom transraprenstnosti reaguju na određene prijave“, naveo je Galičić i dodao da je ovo posebno bitno za lokalne zajednice.
Damjan Ožegović, viši istraživački saradnik za pravne poslove u Transparensi internešnala (TI) BiH je objasnio da je rasprava organizovana kako bismo imali uvid u to šta muči građane u lokalnim zajednicama u BiH i koji su kapaciteti pravosuđa da se izbori sa svim problemima koji tište lokalnu zajednicu.
Kada je u pitanju transparentnost pravosudnih institucija u Trebinju u smislu proaktivnog i reaktivnog objavljivanja informacija, prema istraživanju TI BiH i Balkanske istraživačke mreže (BIRN) BiH, pravosudne institucije su na sredini skale u odnosu na druge u BiH.
“Međutim, prema našim i podacima VSTS, nemaju značajnije pokazatelje u borbi protiv korupcije“, rekao je Ožegović.
On je dodao da njihove analize pokazuju da je pravosuđe u BiH politički zarobljeno i da zahtjeva hitan proces lustracije.
“Tu bi bile provjeravane lične kompetencije svih nosilaca pravosudnih institucija, imovinski kartoni, a ono što je najbitnije kao treći stub lustracije je da budu provjeravane pozadinske veze, odnosno da se vide ti neprimjereni uticaji koji se vrše na pravosuđe”, zaključio je Ožegović.
Na raspravi koja je održana u Kulturnom centru u Trebinju prisustvovalo je dvadesetak građana, među kojima je bio i portparol trebinjskog tužilaštva Srđan Vukanović, koji je, ovom prilikom, odgovarao na neke od primjedbi prisutnih građana. On je rekao da nema informaciju o tome da je tužilaštvo postupalo po službenoj dužnosti na osnovu medijskih napisa.
Učesnici diskusije usaglasili su se da je i jedan od problema lokalne zajednice u Trebinju i oblast javnih nabavki kroz koje se često pogoduje firmama koje su bliske vlastima.
Naredna panel diskusija “Pravo a pravdu” biće organizovana u Doboju.