Zimska sezona je u punom jeku na planinama u Bosni i Hercegovini, a jedan od problema na Jahorini, Bjelašnici, Vlašiću i Igmanu je nepostojanje adekvatne ambulante koja bi u toku 24 časa pružala pomoć turistima, ali i domaćem stanovništvu.
Piše: Nikola Vuksanović/Direkt
O planinskoj bolnici po ugledu na svjetska skijališta trenutno ne možemo ni govoriti. Nerijetko se dešavalo da povrijeđeni podlegnu do dolaska hitne pomoći ili prevoženja u obližnje bolnice.
„U toku sezone Skijaški centar na Bjelašnici ima ambulantu koja radi svaki dan od 8 do 16 časova, a za potrebe noćnog skijanja radno vrijeme je od 18:30 do 21 čas. Ista je situacija i sa centrom na Igmanu, s tim da on nema noćno skijanje“, rekla je Emina Hodžić, PR Kantonalnog javnog preduzeća „ZOI ‘84“.
Naglasila je da ambulanta postoji samo u toku sezone, ali i da stvari idu nabolje, jer je prostorija površine 63 kvadratna metra u Trnovu namijenjena za otvaranje ambulante koja bi radila 24 časa, 365 dana u godini, čim se pojave povoljni uslovi za to. KJP „ZOI ‘84“ samostalno finansira ambulantu i sve njene potrebe, jer pomoć opštine Trnovo, još uvijek nema, najvjerovatnije zbog nedostatka finansijskih sredstava.
„Zaposleni su po jedan doktor i dva medicinska tehničara koji u navedenim terminima pružaju stručnu pomoć povrijeđenim licima“, kazala je Hadžić za „Direkt“.
Niko iz Olimpijskog centra Jahorina, nije želio da se oglasi povodom našeg upita. Ipak, kako saznajemo, Jahorina takođe posjeduje sezonsku ambulantu koja radi od 9 do 16 časova te samim tim ne postoji cjelodnevna pomoć na toj planini. Ambulanta na Jahorini postoji tek od prošle godine, dok je ranije, navodno, u upotrebi bilo samo sanitetsko vozilo.
Skijanje i sankanje van sezone može biti kobno
Svakako da se za sve propuste i nesreće ne mogu biti kriviti organizatori, jer su vrlo često i sami skijaši odgovorni za povrede. Naime, skijanje i sankanje prije otvaranja sezone nije nešto što se ne može vidjeti na olimpijskim ljepoticama. Posjetioci rado iskoriste besplatno uživanje u snijegu, ali na vlastitu odgovornost. Skijaški centri, kako to Zakon o zdravstvenoj zaštiti predviđa, nisu dužni imati ambulantu, pa čak ni kola hitne pomoći mimo sezone. Podsjetićemo na nedavni slučaj teško povrijeđene djevojčice u toku sankanja na Bjelašnici, gdje je pomoć stigla poprilično kasno, ali, na sreću, nije bilo kobnih posljedica. Tada je Olimpijski centar Bjelašnica saopštio da se ograđuje od bilo kakve odgovornosti, jer sezona nije počela i staze su bile obilježene znakom zabrane.
Rupa u zakonu?
Zakon nalaže da je lokalna zajednica na čijoj je teritoriji nastanjeno više od 1.800 ljudi (stalno naseljenih) dužna obezbijediti ambulantno mjesto u toku cijele godine. Međutim, Jahorina je teritorijalno podijeljena između opština Pale i Trnovo, te svakako da sama oblast planine nema ni blizu toliko stanovnika. Isti je slučaj i sa ostalim gorenavedenim planinama na teritoriji BIH koje procvat dožive isključivo za vrijeme zimske sezone. Zakon nije definisao šta činiti u slučajevima velikog broja posjetitelja tokom sezone. Jahorinu samo za vrijeme vikenda zna posjetiti preko 15.000 ljudi, dok druge centre posjeti nešto manje turista.
Ostaje se nadati eventualnoj promjeni zakona u svrhu sigurnosti turista, jer se, zamislite, može desiti da vam je medicinska pomoć na planini neophodna i poslije 16 ili 18 časova. Trenutno ne postoji nacrt zakona u vezi sa tim, a najvjerovatnije ni finansijska podrška za taj poduhvat.