U znak sećanja na Aleksu Jankovića, dečaka iz Niša, koji je na današnji dan pre osam godina izvršio samoubistvo zbog vršnjačkog nasilja, njegova majka Dragana Janković objavila je pismo.
Piše: Ana Mitić / Nedeljnik
“Ja sam još uvek živa samo da ti javim”, napisala je ona u pismu koje je objavila na Fejsbuku povodom godišnjice njegove smrti.
“Samo da ti javim da u grudima i dalje kuca srce fino su ga oštetili ali ga tvrdoglavo ušivam debelim koncem. Kako će mir pronaći i nemam nameru da ih pitam, da praštam ne mogu i neću! Povređivali su me dugo, mučili i tebe, nas! Samo da ti javim! Dan za danom, svaku kap mojih suza po kazni će sakupljati sa betona”, napisala je Dragana Janković.
Aleksa je izvršio samoubistvo nakon meseci maltretiranja u niškoj školi “Sreten Mladenović Mika”, koja je i kažnjena zbog nereagovanja na nasilje. Ipak, zbog zastarelosti slučaja, koji je zbog vršnjačkog nasilja 2011. izvršio samoubistvo, niko nije disciplinski da odgovarao iako je utvrđen niz propusta zaposlenih u školi.
Troje nasilnika, od njih sedam koji su maltretirali Aleksu, presudom Višeg suda za maloletnike u Nišu pravosnažno su osuđeni maksimalnim kaznama – vaspitnim merama što podrazumeva pojačan nadzor Centra za socijalni rad.
Ovaj slučaj pokrenuo je pitanje donošenje zakona protiv nasilja u školama.
Međitim, Dragana Janković, majka Alekse Janković rekla je u intervju za Nedeljnik da “Aleksin zakon”, na čijem donošenju se poslednje tri godine puno radilo, ipak neće biti usvojen.
“‘Aleksin zakon’ neće biti usvojen i to smo u više navrata do sada rekli, pre svega iz obaveze prema velikom broju roditelja, prosvetnih radnika, dece-učenika i svih ostalih koji su ga podržali i još ga podržavaju jer su prepoznali da u svojim najbitnijim delovima podjednako uzima odgovornost roditelja, prosvetnih radnika i dece, pri čemu i dalje smatramo da bi bitno popravio stanje stvari i smanjio ovaj problem”, rekla je ona.
“Jedan od razloga što “Aleksin zakon” ne može biti usvojen je, kako su nam rekli, da nije u skladu sa evropskim konvencijama o pravima deteta, tj. da bi strožim kaznama prema detetu-učeniku koje vrši nasilje u školi, ono bilo izopšteno iz društva odnosno sredine. Paradoks je da su ključni delovi “Aleksinog zakona” preformulisani upravo iz zemalja koje su tvorci ovih konvencija i gde su čak i stroži. Delovi “Aleksinog zakona” faktički jesu ušli u novi zakon o osnovama vaspitanja i obrazovanja, ali dve najbitnije stavke, strože kazne prema učenicima koji vrše nasilje u školama ali i odgovornima u školi koji ne reaguju ili nepravovremeno reaguju ili zataškavaju nasilje u školi, nisu”, dodala je Dragana Janković.