Slučaj paljevine automobila novinarke Nataše Miljanović Zubac iz Trebinja, koji traje od 2022. godine, još nije riješen. U trebinjskom Okružnom javnom tužilaštvu se vodi kao krivično djelo oštećenje ili oduzimanje tuđe stvari. Za demokratiju, slobodu govora i sigurnost novinara i profesije je mnogo više od toga.
Predmet nije riješen iako je ona u više navrata javno imenovala Lazara Brkovića, trebinjskog biznismena bliskog lokalnim vlastima, kao osobu koja je naručila paljevinu njenog automobila, a Aleksandra Lučića iz Trebinja, osobu sa kriminalnim dosijeom, targetirala je kao organizatora.
Nakon ovog krivičnog djela počinjenog na njenu štetu uslijedile su i druge brojne prijetnje po život. Dok svi slučajevi čekaju epilog, novinarka živi u strahu za vlastiti život. Iako ne uživa institucionalnu zaštitu države u kojoj živi, angažovala je obezbjeđenje druge vrste i to uz pomoć međunarodnih organizacija.
Manja sredina, veći pritisak
I drugi novinari u Hercegovini često se osjećaju nesigurno dok obavljaju svoj posao. U manjim sredinama pritisci su veći.
Jedan novinar iz ovog dijela zemlje prijavio je policijskoj stanici u nekoliko navrata prijetnje koje je doživljavao obavljajući ovaj odgovorni posao. Neke je dobijao uživo, a neke putem društvenih mreža. Pojedine prijetnje, kaže za Direkt, nije ni prijavljivao. Slučajevi su, kako je dobio informacije iz nadležnih institucija, u radu.
I novinarke Direkta, direktno ili indirektno, dobijaju prijetnje, upozorenja i uvrede zbog svog rada u javnom interesu.
Na nedavno održanom sastanku u Trebinju, kome su pored lokalnih novinara, prisustvovali i predstavnici udruženja BH novinari, OEBS-a, delegacije Evropske unije, te lokalnog tužilaštva usaglašeno je da je sve prijetnje i uskraćivanje prava na slobodan rad neophodno prijavljivati, kako bi počinioci bili sankcionisani, a svijest javnost o sigurnosti i zaštiti novinara promijenjena.
No, nerasvjetljenost do sada prijavljenih slučajeva može djelovati obeshrabrujuće.
Tako misli i generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić. Osvrćući se na ideju Delegacije Evropske unije i misije OEBS-a u BiH da u svim tužilaštvima i policijskim agencijama imenuje kontakt tačke za bezbijednost novinara, kaže da je u tom smislu napravljen određeni iskorak, ali samo u domenu komunikacije i razmjene informacija o prijavljenim slučajevima.
“Ono što mi očekujemo je više osuđujućih presuda koje će poslati poruku javnosti da je nedopustivo nasilje prema novinarima i da to neće tolerisati ni policija, ni tužilaštva, ni sudovi”, rekla je Borka Rudić.
Naglasila je da efikasnost procesuiranja prijavljenih slučajeva još nije na zadovoljavajućem nivou.
“Gotovo svaki novinar u BiH u jednoj godini prođe makar jednom kroz ograničavanje slobode izražavanja… Prema evidenciji BH novinara tek 25,4 posto slučajeva sigurnosnih rizika novinara bude riješeno osuđujućim presudama protiv napadača, a u korist novinara”, ističe Rudić.
Pravna savjetnica u Misiji OEBS-a Šejla Maslo Čerkić kaže da je, prema indeksu medijskih sloboda, zabilježeno određeno nazadovanje u pogledu bezbjednosti novinara.
“Sigurnost novinara ugrožena je na različite načine, možemo govoriti o fizičkim napadima, o verbalnim prijetnjama, o online nasilju, naročito prema novinarkama. U posljednje vrijeme primjećujemo i ograničavanje pristupa informacijama od javnog značaja i različitim vrstama događaja. S druge strane, vidimo određeni napredak kada je u pitanju rad institucija i ono što je jako važno da se podaci o napadima na novinare prikupljaju na jedan dosljedan i sistemski način kako bismo imali pravi pregled stanja”, istakla je Maslo Čerkić.
Podsjećamo, novinari u istočnoj Hercegovini u Okružnom javnom tužilaštvu imaju kontakt osobu tužioca Miljana Kozića kod koga se mogu informisati o slučajevima u kojima su oni oštećene osobe. Kako se moglo čuti na sastanku u Trebinju, novina u radu je ta da će predmete u kojima su novinari oštećene osobe tužlaštvo tretirati kao prioritetne.
U praksi, problem može predstavljati to što nadležna tužilaštva imaju i drugih kategorija oštećenih lica koje je neophodno tretirati kao prioritetne, poput maloljetnika i slučajeva nasilja u porodici.
Kontakt tačka za Ministarstvo unutrašnjih poslova je ujedno i portparolka MUP-a Mirna Miljanović i ona je zajednička za sve policijske uprave.
Demokratija i sloboda medija u fokusu Evrope
Pitanje bezbijednosti novinara i slobode javne riječi u BiH, kažu da prate i evropske institucije,
Na Forumu o proširenju Evropske unije, koji je održan u Briselu, komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da je demokratija jedno od ključnih obećanja EU svim zemljama koje žele postati dio Evropske unije.
Naglasila je da proces pridruživanja EU ne bi trebalo da bude samo tehničko usklađivanje s evropskim standardima, nego važna politička obaveza koja podrazumijeva jačanje vladavine prava, nezavisnih institucija i slobodnog novinarstva. Posebno je akcentovala pitanje medijskih sloboda.
“Slobodni mediji su garancija nacionalne sigurnosti”, rekla je ona, dodajući da EU u zemljama kandidatima medijske slobode vidi kao jednu od osnovnih brana protiv spoljnih uticaja i dezinformacija.