Novinari, novinarke i uopšte medijski radnici u Bosni i Hercegovini u radu izloženi su svakodnevnim pritiscima, nerijetko prijetnjama, fizičkim napadima i uništavanjima njihove imovine. Posljednje vrijeme, sve češće su prijetnje i u sajber prostoru.
Udruženje BH novinari je od 2018. godine zabilježilo 420 različitih napada na novinare.
Među njima je i 27 fizičkih napada, 206 prijetnji smrću ili nasiljem. U posljednje tri godine je zabilježen i porast broja sajber napada i uništavanja imovine novinara.
Slobodan i odgovoran rad medija od ključnog je značaja za razvoj svakog demokratskog društva, pa tako i bosanskohercegovačkog koje pokušava da trasira svoj put prema Evropskoj uniji.
U nastojanjima da zaštite slobodu govora i osiguraju poštovanje prava novinara i medijskih radnika, Delegacija Evropske unije u BiH, OSCE i Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) realizuju projekat koji, između ostalog, podrazumijeva i imenovanje kontakt tačaka u policiji i nadležnim tužilaštvima i ministarstvima. Cilj im je da doprinesu zaštiti osnovnih ljudskih prava kao i da pomognu novinarima koji su doživjeli bilo koji oblik napada ili nasilja.
Na stranici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta moguće je pronaći kontakt tačke za sigurnost novinara u policijskim agencijama i nadležnim tužilaštvima širom BiH.
Sve je zamišljeno kao uspostavljanje sistema interne koordinacije u tužilaštvima i policijskim agencijama u kojima bi kontakt osobe bile u toku sa slučajevima u kojima su novinari žrtve.
Policija i tužioci su već učestvovali u jednoj u nizu planiranih obuka, a ideja je da se vodi evidencija prijavljenih incidenata i krivičnih djela izvršenih na štetu novinara, kako bi se olakšala razmjena informacija i praćenje njihovih aktivnosti. Takođe, u planu je i da bude uvedena i mogućnost onlajn prijave slučajeva napada.
Tužilac Miljan Kozić za novinare u istočnoj Hercegovini
Kada je u pitanju područje istočne Hercegovine, koje je u nadležnosti Policijske uprave (PU) Trebinje i Okružnog javnog tužilaštva u Trebinju, kontakt tačka postoji u Tužilaštvu, dok je za slučajeve u PU Trebinje nadležna načelnica Odjeljenja za odnose s javnošću Ministarstva unutrašnjih poslova RS.
Za medijske radnike sa područja istočne Hercegovine od maja prošle godine kao kontakt tačka za sigurnost novinara imenovan je tužilac Miljan Kozić.
U intervju za Direkt, Kozić naglašava značaj slobode izražavanja kao jednog od zagarantovanih prava Evropske konvencije o ljudskim pravima.
“Evropska unija je prepoznala novinare kao veoma značajnu, ali i ugroženu profesiju gdje bi policijske i pravosudne institucije trebalo da se na neki način približe novinarima i obezbjede im slobodniji i sigurniji rad, a sve u cilju zaštite slobode govora i prava građana na pravovremeno i objektivno informisanje”, ističe Kozić.
Sve je zamišljeno, kaže, kako bi se medijski radnici približili policiji i tužilaštvima te zajednički riješili svoj problem.
“Novinari sa područja koje pokriva Okružno javno tužilaštvo u Trebinju mogu da me kontaktiraju ako žele da prijave neko djelo koje je počinjeno na njihovu štetu ili ukoliko samo žele konsultacije ili savjet u vezi sa nekom potencijalnom prijavom. Takođe, ako djelo već postoji, ja sam tu da pomognem u komunikaciji novinara sa postupajućim tužiocem, kako bi novinari dobili pravovremenu informaciju o statusu predmeta. To je, dakle, jedna veza između postupajućeg tužioca i oštećenog novinara”, pojašjava Kozić.
No, ako je prijetnja hitna i ozbiljna, Kozić savjetuje da novinari bez odlaganja pozovu policiju, kako bi, prije svega, zaštitili svoj život.
“Ako ste u dilemi da li nešto da prijavite ili ne, ako imate situaciju da je neka prijetnja upućena putem interneta ili slično, ja sam tu da dam savjet koje korake novinar treba da preduzme”, dodaje naš sagovornik.
Kako pojašnjava, najčešća krivična djela koja mogu biti počinjena na šetu novinara su ugrožavanje sigurnosti – upućivanje prijetnje po život i tijelo zbog nekog sadržaja koji su objavili, zatim tjelesna povreda, kao i krivično djelo oštećenje ili oduzimanje tuđe stvari.
“Krivično djelo protiv novinara zvanično ne postoji, ali nadam se da će se ići u tom pravcu kako bi novinari kao javni radnici bili bolje zaštićeni. Ključno je da i mi kao tužioci osjetimo specifičnost novinarske profesije. Prijetnja novinaru ima odvraćajući efekat, odnosno, prijetnjom kod novinara se može javiti autocenzura koja će uticati na objektivno informisanje. Dakle, prijetnja novinaru u tom smislu imam potpuno drugu dimenziju”, zaključuje on i dodaje: “Možda bi tužilaštvo neku prijavu ocijenilo kao onu u kojoj nema elemenata krivičnog djela, ali kada uzmemo u obzir specifičnost novinarskog posla, to dobija drugi kontekst. Moj stav zbog toga je da bi bilo dobro da se u ovaj proces uključe i sudovi”.
VSTS je u junu ove godine usvojio i smjernice glavnim tužiocima i opis zadataka kontakt tačkama za bezbjednost novinara u tužilaštvima širom BiH.
Budući da novinari u istočnoj Hercegovini još uvijek nisu upoznati sa ovom mogućnošću, Kozić je najavio da će u narednom periodu organizovati sastanak sa medijskim radnicima sa ovog područja, kako bi im približio njihova prava, obaveze i mogućnosti koje postoje u okviru ovog instituta.
“Ovo je još u razvojnoj fazi, pa nismo imali prijava kontakt tački u našem tužilaštvu. Nadam se da će novinari ovdje raditi bezbjedno i da neće biti ni potrebe za tim”, dodaje on.
Posljednji slučaj prijetnji i napada na novinare na području istočne Hercegovine je onaj koji se tiče novinarke Nataše Miljanović Zubac. Njoj je u junu 2022. godine ispred kuće u kojoj je stanovala zapaljen automobil. Nalogodavci, naručioci i izvrišioci ovog djela do danas nisu zvanično otkriveni, no rezultate svoje lične istrage i još mnogo toga, ona je objavila javno na svojim društvenim mrežama. O tome je Direkt pisao u tekstu Kriju li inicijali i heštegovi odgovorne za paljevinu auta novinarke Nataše Miljanović Zubac?