Premda su mediji sastavni dio života gotovo svakog pojedinca, na značaj medijske i informacijske pismenosti, pogotovo u eri novih tehnologija, valjalo bi češće ukazivati, a ona bi trebalo da postane dio formalnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini (BiH). U tom smislu, pred BiH je prioritetni zadatak, koji je ujedno i najveći izazov, naglašava u razgovoru za “Direkt” Maida Muminović, izvršna direktorka Mediacentra Sarajevo.
Muminović je jedna od članica Savjetodavne grupe stručnjaka za razvoj medijske i informacijske pismenosti, koja je nedavno usvojila nacrt teksta Deklaracije o značaju medijske i informacijske pismenosti u BiH. Savjetodavnu grupu čine predstavnici sektora civilnog društva, medija, institucija odgovornih za obrazovanje, kulturu, medije i komunikacije, predstavnici IT sektora i svi zainteresovani koji svojim znanjem i iskustvom mogu doprinijeti razvoju sistemskih rješenja u domenu medijske pismenosti. Savjetodavna grupa je otvorena za pristupanje svim pojedincima i institucijama kojima je tema medijske i informacijske pismenosti bliska i interesantna.
“Dobro informisan i obrazovan pojedinac predstavlja ključni element svakog društva i demokratskog procesa. Skupina znanja i vještina iz domena građanske pismenosti uključuje razvijenu medijsku i informacijsku pismenost i potrebna je svakome”, samo je dio uvoda u Deklaraciju o značaju medijske i informacijske pismenosti u BiH.
Maida Muminović pojašnjava za “Direkt” da usvajanje Deklaracije donosi, prije svega, ujednačeno razumijevanje koncepta medijske i informacijske pismenosti, te saglasnost stručne javnosti oko narednih koraka koje treba preduzeti. Medijska pismenost nije na zavidnom nivou u zemljama regiona, niti u svijetu, pa ni BiH nije izuzetak. Prostora za unapređenje, smatra Muminović, i te kako ima.
“Prošle godine Institut Otvoreno društvo objavio je indeks medijske pismenosti kojim su obuhvatili 35 država Evrope. Najviši stepen medijske pismenosti prepoznali su u Finskoj. BiH smjestili su na 32. mjesto. Iza nas su još samo Albanija, Turska i Makedonija na posljednjem mjestu. To je jedno od rijetkih istraživanja ne koja se možemo pozvati u ovom trenutku, ali sasvim je izvjesno da bi nam koristilo sistematično ulaganje u bolje razumijevanje medijskog i informacijskog okruženja”, kazala je Muminović za naš portal.
Sa današnjim tehnologijama, pojašnjava naša sagovornica, sve generacije su aktivni korisnici medijskih sadržaja, pa je, stoga, vrlo važno imati sposobnost kritičkog procjenjvanja informacija. Medijska i informacijska pismenost, dalje navodi, pojedince čini pripremljenim da na najbolji način iskoriste sve mogućnosti pristupa znanju i informacijama kakve postoje danas, da zadovolje svoje komunikacijske potrebe i interese, na način koji je odgovoran prema njima samima, ali i prema drugima.
“Dostupno nam je toliko toga, mnogo se izvora takmiči za našu pažnju, naše vrijeme, za odluke koje ćemo donijeti na osnovu onoga što pročitamo, gledamo, čujemo. Svi izvori informacija koje biramo, ili smo im izloženi, a da nismo toga do kraja ni svjesni, nisu jednako kvalitetni, nisu jednako vjerodostojni, niti su svi dobronamjerni. Korisno je znati i razumjeti kako funkcionišu tradicionalne i digitalne medijske platforme i tehnologije kako bismo mogli donijeti vlastiti sud o tome djeluju li u skladu sa normama profesije, etike, javnog interesa. Postaje sve više značajno da znamo kako da u interakciji sa medijskim platformama, na primjer društvenim mrežama, upravljamo vlastitim pravima i poštujemo prava drugih, kako da prepoznamo i izbjegnemo štetne sadržaje i usluge”, kaže Muminović.
Ukoliko ne umije da tumači medijske poruke, publika je podložna manipulaciji i lakše će prihvatati vrijednosti na koje mediji sugerišu. Razvijanje kritičkog mišljenja i vještina podrazumijeva cjeloživotno učenje i neophodno je za aktivno učešće u društvenim procesima.
Dobro upućeni pojedinci, oni koji znaju čitati medije, preispitivati ono što se u njima nalazi ne odgovaraju vlasti, sklonoj da uz pomoć manipulacije dobije masovniju podršku građana, pa je pitanje da li postoji i politička volja da medijska pismenost bude dio obrazovnog sistema u BiH. Muminović kaže da je u BiH trenutno povoljan momenat za pravljenje značajnih pomaka u ovoj oblasti i nada se da politika ovome neće stati na put.
“Volja za unapređenjem ove oblasti u institucijama države nadležnim za medije i obrazovanje postoji. Volja u stručnoj zajednici postoji. Put ka evropskim integracijama BiH, takođe, zahtijeva da se pažnja posveti ovom pitanju. Povoljan je trenutak i u smislu mogućnosti finansiranja projekata organizacija civilnog društva u ovoj oblasti, pa se imamo osnova nadati i kvalitetnim projektima koji mogu iznjedriti dobra rješenja, okupiti kvalitetne eksperte, omogućiti analize i prilagođavanje najboljih praksi iz drugih zemajla, uz podršku međunarodnih donatora. Da li će biti političke volje da se usvoje strateška rješenja, to ćemo vidjeti kada dođemo do njih”, dodaje Muminović.
Medijsku pismenost uvesti u osnovne škole
Budući da nove generacije veoma rano počinju da koriste medije, provode vrijeme pred ekranom, uz medije se socijalizuju, posebnu pažnju trebalo bi posvetiti edukaciji mladih. Muminović ističe da stručnjaci u obrazovanju misle kako bi se medijskom pismenošću djeca trebala baviti već od prvog razreda osnovne škole.
“Harmonizacija sektora formalnog obrazovanja s ciljevima medijske i informacijske pismenosti jedan je od koraka na koje poziva i ova Deklaracija. Prije svega, treba temeljito promisliti na koji način to uraditi, a da pri tome ne posegnemo za praksama koje su drugdje možda bile uspješne, ali u našem kontekstu ne bi dale rezultate. Potom osnažiti nastavnike i nastavnice, osposobiti ih da rade sa djecom vodeći se principima medijske i informacijske pismenosti, prilagoditi nastavne planove i programe. To je izuzetno složen proces, koji će sasvim izvjesno trajati i koji zahtijeva sistematičan pristup i aktivno učešće sručnjaka za obrazovanje, akademske zajednice”, kaže Muminović, te naglašava da je uloga Savjetodavne grupe u ovom procesu vrlo važna.
Prema njenim riječima, Savjetodavna grupa će objediniti na jednom mjestu sva istraživanja koja su urađena do sada, edukativne materijale, razvijene prakse, te raditi na razvoju strateških dokumenata, politika i praksi koje mogu unaprijediti medijsku i informacijsku pismenost u Bosni i Hercegovini, te u konačnici zagovarati njihovo usvajanje i primjenu.
Deklaraciju o značaju medjske i informacijske pismenosti u BiH možete pročitati OVDJE.