“Dok pričaju kako sve propada i kako treba da se ide odavde, mi kažemo da ćemo ovde da živimo, nama je ovde super, pa ćemo da napravimo uslove da i naša deca žele da ostanu ”, kažu za “Direkt” braća od strica Vladimir i Aleksandar Milidragović iz Omladinske organizacije “Jezerine” Bileća.

Slegli su se već utisci sa devetog “Čečenija festa”, po kome su Jezerine postale regionalno poznate. Ipak, ova priča je mnogo više od jedne večeri druženja uz muziku. “Jezerine” su potvrda da grupa posvećenih i složnih ljudi može da menja lice zajednice, ali i atmosferu u njoj, što je možda i važnije.
U Jezerinama je lepo živeti, a biće još i bolje
“Naselje “Jezerine” je nastalo 80-tih godina, mladi ljudi su se tu skućili, zasnovali svoje porodice, dobili decu. Tako da smo svi generacijski tu negde. Kad smo počeli da izlazimo, izlazilo je nas 20 u grad zajedno. A to je bilo krajem devedesetih, u periodu kada je bio aktuelan Drugi čečenski rat i onda su na svi govorili: vidi ih Čečeni. Tako da smo mi na neki način bili i ocrnjeni. Bez obzira koliko se neko isticao ili nešto dobro uradio, za ljude u Bileći je on bio Čečen”, priča Aleksandar Milidragović o etiketama koje društvo voli da stavlja, često i neosnovano.

Iako im početne pozicije u očima Bilećana nisu bile zavidne, stanovnici “Jezerina” su pokazali da ne pristaju na stereotipe. Odlučni da ostanu u naselju u kome su odrasli, pre deset godina dolaze na ideju da se organizuju i da na taj način pokušaju da podignu kvalitet života u svom naselju. Nekoliko godina kasnije osnivaju Omladinsku organizaciju “Jezerine” i svojim akcijama daju i zvaničniju formu, jer se otvara mogućnost da za projekte novac dobiju od međunarodnih organizacija. IOM (međunarodna organizacija za migracije) je podržao njihov projekat igrališta i te godine je to bio najuspešniji njihov projekat.
“Čitav život sanjamo da imamo igralište, a stalno pričaju – praviće, neka vlast će praviti. One su se menjale, ali od igrališta ništa. Onda smo rekli – mi ćemo napraviti sami. Pa smo krenuli od vrata do vrata. Skupili smo pare i počeli sa radom. Možemo reći da smo do sada uložili oko 200 hiljada maraka. Davali su nam i pojedinci, ali i preduzeća”, govore Milidragovići dok nam pokazuju igralište i teretanu na otvorenom.
Složni i transparentni u radu
“Mi smo pravili i ovaj mobilijar. Verovatno smo u svemu imali i sreće. Pisali smo u Miliće, onom Dukiću. (Rajku prim. aut.). Pošaljemo mu mejl, on nam uplati hiljadu maraka. Niti ga poznajemo, niti bilo šta. On je bio među prvima tada koji nam je uplatio. Svi ti sponzori sada nas zovu. Znaju da ćemo sva ta sredstva uložiti na pravo mesto- za nešto što je društveo korisno i nešto humanitarno. Za rad organizacije trošimo samo neophodno – da se računi plate”, objašnjava Aleksandar Milidragović.
Sloga i transparentnost u radu su, kažu, ono što ih karakteriše. I iskrena želja da kraj u kom žive bude što lepši i sadržajniji. I ovog leta su organizovali školu plivanja za najmlađe, vodili su decu i na Čemerno na sankanje. Pred novu godinu sa deda-mrazom obiđu svu decu koja žive na selu i odnesu paketiće. “Trudimo se da pomognemo tamo gde je najpotrebnije”, ističu članovi ovog udruženja. Aktivnih je 30-ak, mada, kad je potreba, uskaču svi.

“Ovo nam je predsednik Skupštine opštine, ali je ovde na tacni. Nije napredovao”, u šali komentariše Vladimir Milidragović, predsednik organizacije “Jezerine” dok nas upoznaje sa svojim komšijom, aktuelnim predsednikom skupštine. I on kao i ostali potpuno volonterski učestvuje u akcijama, pa i u organizaciji Čečenija festa tokom kojeg će posluživati piće.
“Svi volonterski rade. Čak je i DJ svoj honorar dao u humanitarne svrhe. Dobra je atmosfera, ljudi se opuste, druže se i uživaju. Do sada nismo imali nijedan incident niti tuču”, objašnjavaju naši sagovornici i dodaju da se iz njihovog naselja ljudi ne odlaze.
“U naselju ima oko 80 kuća, svi nešto rade, vredni su. Što se dece tiče, jedno je od mnogobrojnijih naselja u Bileći – ima stotinjak mališana”, kaže Aleksandar i dodaje da im je želja da im stvore takve uslove da i njihova deca ostanu tu da žive.
“Više puta smo organizovali akcije čišćenja. Prvu akciju kad smo organizovali, čistili smo prostor oko magistralnog puta. Prvi komentari su bili skeptični, pa i pomalo uvredljivi. Ali, nakon dve tri akcije, to se promenilo. Sve češće se moglo čuti: možda su momci u pravu, možda bismo mogli i mi da se priključimo. Firma iz Kalesije je kupila Kovnicu. Da bismo im pokazali da su dobrodošli, otišli smo i očistili im krug fabrike. Ljudi su pre nekoliko godina došli na Čečenija fest i doneli nam hiljadu maraka. Lep gest izaziva lepu reakciju”, pričaju Milidragovići dok razmišljaju o narednim potezima.
Pozitivan primer koji “Jezerine” daju zainteresovao je i stanovnike još nekih naselja i sela u ovoj opštini. Iz organizacije “Jezerine” kažu da rado dele svoja iskustva i spremni su da pruže pomoć svima koji bi da sopstvenim snagama promene nešto u svom okruženju.