U vremenu kada se značajan dio javne rasprave seli na društvene mreže, ekrani su postali i prostor nasilja, od uvreda i javnog ponižavanja do otvorenih prijetnji i doxinga. U istočnoj Hercegovini, kako pokazuje stanje na terenu i podaci nadležnog tužilaštva, onlajn napadi na novinare nisu rijetkost, ali uprkos tome, prijava nadležnim institucijama ima vrlo malo.
Okružno javno tužilaštvo (OJT) u Trebinju potvrdilo je da su u posljednje tri godine primili svega tri prijave koje se odnose na onlajn prijetnje upućene novinarima.
Jedna prijava iz 2024. godine okončana je nesprovođenjem istrage, pošto prijavljeno nije, kako su nam rekli, krivično djelo.
Kod druge dvije prijave vodi se istraga zbog krivičnog djela “ugrožavanje sigurnosti”.
Jedna prijava iz prethodne godine biće ustupljena na postupanje Republici Srbiji, pošto je, kako saznajemo, utvrđeno da je internet adresa nepoznatog počinioca iz te države.
U slučaju jedine prijave iz ove godine OJT, kako su nam rekli, preduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti u istrazi protiv nepoznatog lica.
MUP – PU Trebinje za 11 mjeseci 4 onlajn prijetnje novinarima
Na području koje operativno pokriva Policijska uprava Trebinje (PU) za prvih jedanaest mjeseci tekuće godine zaprimili su I postupili za četiri onlajn prijetnje upućene novinarima, rečeno je Direktu iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
Tokom prethodne 2024. kao i 2023. godine na ovom području, kako nam je rečeno. nije bilo evidentiranih onlajn prijetnji upućenih novinarima.
Novinari javno većinom ne pričaju o onlajn napadima. U privatnim razgovorima kažu da dobijaju različite komentare ili poruke. Neki korisnici društvenih mreža u prethodnom periodu odlazili su i dalje pa su montirali video sadržaje u kojim su zloupotrijebljene fotografije novinarke kako bi se omalovažio njen lik.
Šta pokazuju brojevi i monitorinzi
Regionalne i domaće organizacije koje prate sigurnost medija bilježe rast digitalnog nasilja.
Udruženje BH novinari je 2023. godine registrovalo 24 slučaja koji se odnose na cyber napade i prijetnje. Žrtve prijetnji u osam slučajeva su bile novinarke, dok je pet medijskih kuća bilo izloženo višednevnim hakerskim napadima.
Da se okruženje za slobodu izražavanja rapidno pogoršava i da su napadi onlajn sve učestaliji, navode iz Udruženja “Vaša prava BiH” u izvještaju “Izazovi pravne zaštite novinara i medijskih radnika u Bosni i Hercegovini”.
“Napadi na novinare postaju učestaliji i ozbiljniji, naročito u digitalnom prostoru. Zabilježen je intenzivan porast online prijetnji, koordinisanih kampanja mržnje, ‘doxxinga’, bot mreža, hakovanja i drugih oblika digitalnog nasilja usmjerenog na zastrašivanje i diskreditaciju”, stoji u pomenutom izvještaju.
Kako se navodi, institucionalni odgovor ostaje slab, spor i nedosljedan, što potvrđuju pogrešne kvalifikacije napada, odgađanje ili obustavljanje istraga, izostanak osuda i nepridržavanje međunarodnih standarda u postupanju. Sudski sistem ne obezbjeđuje efikasnu zaštitu novinara niti sprečava ponavljanje napada.
U istom izvještaju navode i da je Bosna i Hercegovina pala na 86. mjesto Svjetskog indeksa slobode medija 2025. godine.
Globalni i evropski izvještaji upozoravaju da digitalno nasilje sve češće ima i stvarne, fizičke posljedice.
Tako UN Women i partneri u novim izvještajima bilježe da je veliki broj novinarki, doživio digitalno nasilje koje je potom eskaliralo u stvarne napade ili prijetnje njihovoj sigurnosti.
Reportera bez granica (RSF) i druge međunarodne organizacije ističu da masovna onlajn kampanja protiv medijskih radnika služi i kao strategija diskreditacije i zastrašivanja javnosti, te da je nedovoljna državna i odgovornost u regulaciji digitalnih prostora i reakciji na takve kampanje.
Da se država mora odgovorno uključiti u suzbijanju onlajn nasilja nad novinarima smatra i Dženana Radončić, prodekanesa za naučno-istraživački rad Univerziteta u Zenici.
„Vjerujem da se novinarke ne mogu istinski osjećati osnaženo dok god nasilje koje doživljavaju – posebno ono digitalno, koje je često brutalno, lično i usmjereno na njih kao žene – nije jasno prepoznato zakonom, učinkovito procesuirano i adekvatno kažnjeno“, navodi naša sagovornica i dodaje da posebno zabrinjava što su upravo novinarke koje se usuđuju pisati i govoriti o osjetljivim ili kontroverznim temama prve mete napada putem doxinga, seksualizovanog govora mržnje, proganjanja, dijeljenja intimnih sadržaja, prijetnji.
„Mediji moraju imati nultu toleranciju prema nasilju. Poslodavci ne smiju ignorisati napade, niti savjetovati povlačenje. Umjesto toga, dužni su osigurati pravnu pomoć, psihološku podršku, sigurnosne protokole i jasne interne procedure za prijavu i reagovanje“, istakla je ranije u razgovoru za Direkt Dženana Radončić.
Dodaje da i zajednica mora razumjeti da je napad na novinare istovremeno i napad na slobodu govora, pluralizam i demokratiju.
“Zato je odgovornost zajednice da im stane uz rame – ne samo iz solidarnosti, već i iz dubokog razumijevanja da bez njihove sigurnosti, slobode i profesionalne zaštite, ni demokratija nije sigurna. Ta podrška mora biti konkretna – kroz javne osude nasilja, promjenu obrazovnih narativa, zakonske inicijative, ali i kroz svakodnevno insistiranje na odgovornosti institucija koje su dužne da zaštite i pojedinca/ku i javni interes”, zaključuje za kraj razgovora naša sagovornica.
Sadržaj je proizveden uz podršku Ambasade Austrije u BiH. Stavovi izneseni u tekstu ne predstavljaju nužno stavove donatora.