U neposrednoj blizini centra Trebinja sliku turističkog grada kvari neprijatan miris koji se širi ispod Kamenog mosta. Iz Komunalnog preduzeća kažu da taj prostor peru tri – četiri puta u toku ljetnih mjeseci, ali da je rješenje u promjeni loših navika ljudi.
Ovo nije jedini komunalni problem u gradu, ali o njemu se posljednje vrijeme polemisalo na Fejsbuk grupi “Protjerajmo ruglo iz Trebinja”, kada se jedan građanin požalio kako od smrada mokraće ne može ni da prolazi tim dijelom.
Prolazeći tuda i mi smo danas svjedočili neprijatnom mirisu i ružnim prizorima. Pored toga što ovaj prostor često služi kao javni wc, nerijetko je tu i mjesto za prazne pivske flaše, kutije cigareta ili druge otpatke.
Oni koji javno komentarišu problem su uglavnom saglasni da primitivci kvare sliku grada. Dok jedni ne vide njegovo rješenje i smatraju da nadležni uzalud reaguju, drugi ističu da bi kamere jedino mogle uticati na neodgovorne građane.
“Ne vrijedi ukazivati na ovaj problem, nažalost. Moram spomenuti da su nadležni u više navrata reagovali čisteći ovaj prostor jakim šmrkovima. Svojevremeno je instalirana i neonska svjetiljka, no ni ona nije bila dugog vijeka. Više puta je lomljenja i mijenjana, na kraju su je uklonili. Da stvar bude gora, sjećam se da su pojedinci komentarisali da čovjek u nevolji mora da se olakša i da je ovo mjesto sasvim dobro!!! Nemam riječi, zaista. Pojedinci se ne ustručavaju izvršiti i veliku nuždu u ovom prolazu. Bruka i sramota! A ovaj prolaz nam je i te kako koristan i veoma je prometan”, napisao je administrator Fejsbuk grupe “Protjerajmo ruglo iz Trebinja”.
Iz Komunalnog preduzeća kažu da se prostor ispod Kamenog mosta pere po nalogu Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove, dok se smeće redovno odvozi.
“Osnovni problem je smrad amonijaka tamo. Ljeti se taj prostor opere možda tri-četiri puta”, kaže za “Direkt” Milan Mandrapa, v.d. direktora Komunalnog preduzeća.
On dodaje da prostor ispod mosta nije osvijetljen, pa mrak dodatno ohrabruje ljude da praktikuju loše navike.
“Ne vidi te dolje niko, ti kad siđeš dolje ulaziš u drugi svijet”, ističe Mandrapa i dodaje da bi možda i osvjetljenje tog prostora imalo uticaja na nesavjesne građane.
Redovno čišćenje, adekvatno osvjetljenje koje bi preživjelo nasrtaje vandala i savjesni građani koji svoje fiziološke potrebe ne bi obavljali na ulici, možda bi i mogli sačuvati ovaj prostor. Do radnika koji bi čistili moglo bi se doći, do novih svjetiljki takođe, no, gdje ćemo nači odgovorne građane?