Kad nauka kaže – To je to

Autor: Direkt Aktuelno Društvo
9 minuta čitanja

Zdravstvene dezinformacije su i dalje prisutne u medijima i na društvenim mrežama, iako virus COVID-19 više nije u fokusu medijskog izvještavanja. Fact-checkerske organizacije redovno raskrinkavaju dezinformacije, teorije zavjera i pseudonaučne tvrdnje o vakcinama, zdravlju i lijekovima koje mogu imati štetne posljedice po javno zdravlje. Neke od najnovijih primjera koje je raskrinkala fact-checkerska platforma u BiH „Raskrinkavanje“ su manipulisanje činjenicama da se slatkim pelinom liječi rak i pseudonaučne tvrdnje da se čajem od kore nara u roku od pet sati može izliječiti salmonela a bosiljkom gastritis.

Piše: Anida Sokol/ Media centar

Naučna komunikatorica i biologinja, osnivačica i autorica Vakcine.ba i Nauka govori Jelena Kalinić kaže da publika voli čitati tekstove o zdravlju, ali da se putem njih mogu plasirati opasne tvrdnje.

“U našoj populaciji, ne samo mladih, već općoj populaciji na Zapadnom Balkanu, nedostaje medijska pismenost, pod čime podrazumijevamo digitalnu pismenost ali i naučnu i zdravstvenu pismenost. Ono što smo vidjeli i godinama prije pandemije i posebno u pandemiji COVID-19 jeste da jako puno opasnih dezinformacija dolazi upravo na temu zdravstva, zdravlja i ljepote”, govori Kalinić.

Kalinić je bila jedna od trenerica na debatnom kampu medijske pismenosti za mlade “Jačanje vještina medijske pismenosti i otpornosti mladih na dezinformacije o imunizaciji u BiH’’, koji se održao prošle sedmice u Tesliću.

Smatra da je potrebno “imunizirati” mlade na naučne dezinformacije, a jedan od načina jeste kroz učenje o tome kako nauka funkcioniše, kako se rade naučna istraživanja i gdje se dešava usaglašavanje naučnih mišljenja.

“Sama naučna metoda, o kojoj pokušavamo ovdje naučiti mlade ljude kako nauka funkcioniše je itetkako upotrebljiva kada provjeravamo informacije. A s druge strane je potrebno da razumijemo kako naučnici dolaze do neke istine, kako provjeravamo efikasnost lijekova i vakcina”, govori.

Kalinić je na kampu mlade učila o tome kako se rade naučna istraživanja, šta su to kredibilni i recenzirani naučni časopisi u odnosu na predatorske, šta je naučni konsenzus i gdje on nastaje.

“Naučni konsenzus je slaganje naučne zajednice oko nekog naučnog fenomena. Može biti oko klimatskih promjena, sigurnosti vakcina. Kada naučna zajednica u toku objavljivanja svojih naučnih radova u kredibilnim i recenziranim naučnim časopisima kaže ‘ovo je tako'”, govori Kalinić.

Mediji, kako bi pokazali da su nepristrasni, ponekad naučnom konsenzusu, tj. stavu kojeg podržava naučna zajednica, dodaju drugu stranu priču, mišljenje pojedinaca koja nisu naučno dokazana, čime stvaraju lažni balans. Kalinić naglašava da kredibilni mediji treba da prenose naučni konsenzus a ne da dovode sagovornike koji nisu educirani o tome ili “rubne” naučnike koje ne podržava naučna zajednica.

“Promjena mišljenja naučne zajednice se ne dešava ni na YouTubeu, ni na Facebooku niti u jednom mediju, to se dešava na naučnim kongresima, simpozijima, naučnim radovima. Nije vaše kao medij da iznosite neke ekstraordinarne neobične stvari, nego da se držite naučnog konsenzusa. Izvještavate o promjeni naučnog konsenzusa tek onda kada je on potvrđen od naučne zajednice”, kaže Kalinić.

Dezinformacije o vakcinama COVID-19

Dezinformacije i teorije zavjere o COVID-19 i vakcinama također su i dalje prisutne online,  a neki od posljednih primjera koje je objavilo Raskrinkavanje.ba jeste da su zbog vakcina protiv COVID-19 ljudi na koncertima masovno umirali i da je nakon uvođenja vakcina protiv COVID-19 u Americi iznenada umrlo 120.000 djece i mladih.

Rašid Krupalija, urednik „Raskrinkavanja“ i jedan od trenera na kampu kaže da su neke od najprisutnijih dezinformacija o vakcinama protiv COVID-19 one da vakcine nisu dovoljno ispitane, da one mijenjaju DNK, da vakcine uzrokuju neplodnost, da uzrokuju “iznenadne smrti”, i da sadrže čipove.

Da su dezinformacije i teorije zavjere o vakcinama COVID-19 popularne u BiH, pokazalo je i istraživanje Borba protiv dezinformacijskih narativa i mapiranje teorija zavjere: Slučaj BiH, koje je prošle godine objavio Raskrinkavanje.ba.

U njemu je pokazano da je polovina ispitanika neodlučno kada se radi o vjerovanju u teorije zavjere ili da se podjednako slažu sa nekim, a ne slažu sa drugim “zavjerološkim” narativima. Istraživanje je pokazalo i da se više od polovine ispitanika koji su rekla da se ne planiraju vakcinisati (54,4 posto) donekle ili potpuno složilo sa tvrdnjom da COVID vakcine uzrokuju neplodnost, a sličan procent vjeruje da vakcine uzrokuju neurološke, autoimune, kardiovaskularne i maligne bolesti.

“Medijska pismenost pomaže ljudima da steknu znanja i vještine kako bi provjerili informacije koje dobivaju…. Edukacija je uvijek bitna, nikad nije dovoljno znanja. Ovo što sada radimo je bitno iz razloga što možda neke od ovih stvari ljudi neće dobiti kroz redovno školovanje”, rekao je Krupalija.

Pad broja vakcinisanih protiv zaraznih bolesti

Iako je najveći broj dezinformacija i teorija zavjera o vakcinama protiv COVID-19, postoji i niz zabluda i o drugim vakcinama, poput MMR vakcina koje štite od morbila, rubeole i zaušnjaka. Neke od njih, kako je pisala Jelena Kalinić na Vakcine.ba, su da one izazivaju autizam. U tekstu u kojem se navodi 27 studija koja dokazuju da ova vakcina ne izaziva autizam kod djece, Kalinić piše da je ovaj mit nastao kao posljedica zlonamjerne, pogrešno vođene studije, urađene u lošoj namjeri.

Uprkos naporima fact-checkera, komunikologa i zdravstvenih institucija da ukažu na važnost imunizacije i upute na tačne informacije, broj vakcinisanih u BiH opada. Tokom Evropske sedmice imunizacije u aprilu 2023. godine, Zavod za javno zdravstvo Federacije je objavio da je zabrinjavajući trend pada imunizacije protiv zaraznih bolesti, uključujići i protiv morbila i rubeole. Tokom 2022. procent imunizacije MMR vakcinom u Federaciji BiH bio je 52 posto, a za postizanje kolektivnog imuniteta cilj je 95 posto vakcinisane djece. Iz Zavoda su tad naglasili da ovo izaziva zabrinutnost zbog prijetnji od ponovnog izbijanja epidemija cijepno preventabilnih bolesti ukoliko se ne poduzmu dodatne aktivnosti na nadoknadi propuštenog cijepljenja. Do značajnog pada je došlo tokom pandemije COVID-19, a među razlozima je, kako je tad izvijestila FTV, i antivakserski lobi.

“Što se tiče procijepljenosti, ako govorimo o Federaciji, kao svuda u svijetu došlo je do pada procijepljenosti, pogotovo sa cjepivom poput MMR-a, ali mi nastojimo da podizanjem svijesti o samom padu, također aktivacijom i djelovanjem na tom području, povećamo tu procijepljenost”, navodi doktorica Rozalija Nedić iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Kaže da mediji imaju jako brz i veliki uticaj na javnost zbog čega je važno da svi sarađuju kako bi se iznijele prave informacije u cilju očuvanja zdravlja. Zajedno sa farmaceutkinjom iz Zavoda za javno zdravlje FBiH Šejlom Čolaković sa mladima je razgovarala o najčešćim zabludama o vakcinama i ulozi medija.

“Ovakve vrste edukacija nama su jako bitne pogotovo što možemo osobno doći u dodir sa mladima, sa njihovim pitanjima. Tu im dajemo prostor da pitaju sve što ih zanima. A dobro je, s druge strane, što oni dolaze u doticaj, dobivaju odgovor od stručnjaka kojim se tim bave”, navodi Nedić.

Tekst je nastao tokom Debatnog kampa Jačanje vještina medijske pismenosti i otpornosti mladih na dezinformacije o imunizaciji u BiH, koji se održao od 28.8 – 1.9. 2023. u Tesliću. Više o samom kampu pročitajte na ovom linku.
Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *