Hrvatska ministarka zaštite životne sredine i zelene tranzicije Marija Vučković izvijestila je u petak u Opuzenu da je to ministarstvo u novembru prošle godine pokrenulo službeni postupak prema tajništvu Espoo konvencije zbog hidroenergetskog projekta „Gornji horizonti“ u Republici Srpskoj, u BiH.
„Hrvatska i Bosna i Hercegovina su potpisnice Espoo konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu susjednih zemalja. Ministarstvo je 25. novembra 2025. dalo pisano mišljenje da se u postupku izvođenja projekta nisu poštovala sva pravila učešća zainteresovane države koja može imati negativne posljedice zbog izvođenja velikog investicionog projekta u susjedstvu“, rekla je ministarka Vučković.
Ne možemo mi, dodala je, zabraniti takve projekte, ali možemo tražiti da budemo uključeni na zadovoljavajući način te da se na odgovarajući način odgovori na sva pitanja koja kao zainteresovana država članica imamo, prenosi Hina.
Ministarka Vučković ustvrdila je da izvođenje svih energetskih objekata u slivu Trebišnjice godinama i decenijama ima vidljive negativne efekte na dolinu Neretve.
„Ne treba biti veliki stručnjak da bi se to vidjelo. Pokrenuli smo službeni postupak i tražimo uključivanje. Ostala su neodgovorena brojna pitanja koja postavljaju naši stručnjaci već 15 godina, od HE Dabar do nekih novih. U duhu dobrosusjedske saradnje insistiraćemo na odgovorima. Još od 1996. imamo i bilateralni ugovor o uređenju vodoprivrednih odnosa, na osnovu čega imamo i dva povjerenstva“, rekla je i dodala da će tražiti osnivanje tehničke radne grupe koja bi zajednički otklanjala negativne posljedice koliko je moguće.
Ministarka Vučković u Opuzenu o projektu zaštite od zaslanjenja tla: Dodatno smo se angažovali
Vučković je u Opuzenu obišla radove na 85,5 miliona eura vrijednom projektu zaštite od zaslanjenja tla i voda na području Donje Neretve, gdje se u prvoj fazi gradi pregrada na rijeci Neretvi.
„Projekat se godinama pripremao i rezultat je rada brojnih stručnih ljudi Hrvatskih voda i ministarstva, ali i znanja koje dolazi s naših fakulteta. U posljednjih godinu i po dana nastojali smo se dodatno angažovati kako bismo završili sve pripremne radnje i ekološke postupke. Imali smo i zahtjevnu zadaću osigurati novac jer on nije bio prethodno obezbijeđen“, rekla je Vučković.
Vrijednost ulaganja u izgradnju pregrade je 30 miliona eura, a rok realizacije je četiri godine.
Izgradnjom pregrade na Neretvi fizički će se zaustaviti prodor mora, a uzvodno od pregrade u Neretvi i Maloj Neretvi u drugoj fazi formiraće se bazen svježe, nezaslanjene vode koja će se sistemom za distribuciju nezaslanjene vode dovesti do poljoprivrednih površina kako bi se ispirala so iz površinskog sloja tla, a ujedno obezbijedila kvalitetna voda za uzgoj poljoprivrednih kultura u dolini Donje Neretve. Time bi se izbjeglo navodnjavanje zaslanjenom vodom iz postojećeg melioracionog sistema koji nije za to predviđen.
I dubrovačko-neretvanski župan Blaž Pezo upozorio je na hidroenergetski projekat „Gornji Horizonti“.
„Taj projekat ugrožava dotok slatke vode kroz korito Neretve… to nam, uz klimatske promjene, dodatno otežava situaciju. Pokušavamo osporiti taj projekat. Osim pregrade, radiće se i kanali za navodnjavanje svih parcela pitkom vodom. Tako bismo smanjili zaslanjenje i dugoročno obezbijedili kvalitetan uzgoj agruma i drugih poljoprivrednih kultura“, rekao je Pezo.