Građani Nevesinja, koji su se mjesecima protivili izgradnji solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu, uspjeli su da ujedine i vlast i opoziciju. Javni interes je, makar za sada, pobijedio. Nakon današnje posebne sjednice Skupštine opštine Nevesinje zadovoljni su otišli i građani, i odbornici vlasti i opozicije.
Nakon višemjesečnih pregovora i pritiska javnosti, Skupština opštine Nevesinje usvojila je zaključke kojima se protivi i neće usvojiti trenutni nacrt Prostornog plana opštine Nevesinje za period 2011–2031. godine. Tim nacrtom bila je predviđena izgradnja više solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu, u vodozaštitnim zonama i u blizini naseljenih mjesta.
Skupština je zadužila načelnika opštine i nadležno odjeljenje da pripreme godišnji program korišćenja poljoprivrednog zemljišta, kako bi mogao biti raspisan javni poziv za zakup. Jedan od usvojenih zaključaka odnosi se i na veću transparentnost u izradi Prostornog plana, uz obavezu da u proces budu uključeni svi relevantni akteri.
Građani i odbornici nisu protiv solarnih elektrana, ali jesu protiv toga da se one grade na obradivim površinama.
Poljoprivrednik Veso Radić, jedan od pokretača građanske inicijative „Stop izgradnji solarnih panela na poljoprivrednom zemljištu, vodozaštitnoj zoni i naseljenim mjestima“, kaže da je zadovoljan ishodom današnje sjednice. Ističe da je borba prethodnih mjeseci bila iscrpljujuća, ali da se isplatila.
„Poruka je jasna – narod je najvažniji. Ovo je dobar temelj. Cilj je bio da zaštitimo opštinu. Nije kraj, ali jeste velika pobjeda“, rekao je Radić.
Avdalović: Energetski objekti se neće graditi na štetu građana
Načelnik Nevesinja Milenko Avdalović izjavio je da je zadovoljan jedinstvenim stavom odbornika i poručio da se nijedan energetski objekat neće graditi na štetu građana Nevesinja, te obećao da će svi postupci biti transparentni.
Kao jedan od problema naveo je, kako kaže, kasnije uključivanje građana u proces izrade Prostornog plana kojim je bilo predviđena gradnja solarnih panela, podsjećajući da je veće interesovanje iskazano tek krajem prošle godine.
„Učinićemo sve da primjedbe građana u vezi sa izradom Prostornog plana budu uvažene, da se pronađu nova rješenja i da se u međuvremenu usvoji elaborat plana vodozaštitne zone jezera Alagovac, iz kojeg se stanovništvo snabdijeva vodom… Kada razriješimo sve dileme, bićemo u puno pametniji i za izgradnju eventualno solarnih elektrana ili drugih projekata“, rekao je Avdalović.
Naglasio je da Opština Nevesinje ne izrađuje prostorne planove zbog pojedinačnih investitora, već u skladu sa dokumentima viših nivoa vlasti.
Načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Miloš Ivanišević istakao je da je u Prostorni plan neophodno uvrstiti i zone sanitarne zaštite.
Odbornik Anto Šipovac je rekao da je diskutabilno kako je cijeli proces uopšte došao u ovu fazu, ali da je najvažnije što su građani reagovali na vrijeme.
„Realizacija planiranih projekata ugrozila bi brojne aspekte života u Nevesinju – ekonomiju, poljoprivredu, zdravlje, turistički potencijal, a bila bi i vizuelno neprihvatljiva“, rekao je Šipovac.
Dodao je da se mogu očekivati pritisci investitora, od kojih su neki već platili koncesije, kao i pritisci Vlade koja je koncesije dodijelila.
Odbornik opozicione Liste za pravdu i red Bojan Pejičić ocijenio je da je ovo pitanje moglo biti riješeno i ranije te da je današnja sjednica pokazala koliko građanske inicijative mogu imati snagu da utiču na procese u svojim zajednicama.
SNSD-ov odbornik Milosav Uljarević rekao je da je ova stranka podržala zaključke Skupštine i da je prirodno priznati greške.
„Ovoliki bunt građana bio je jasan signal da svako treba da preispita svoje odluke“, rekao je Uljarević.
Podsjećamo, sve je proisteklo iz građanske inicijative „Stop izgradnji solarnih panela na poljoprivrednom zemljištu, u vodozaštitnim zonama i naseljenim mjestima“.
Građani su organizovali potpisivanje peticije koju je, uživo i online, potpisalo oko 6.000 građana, zabrinutih za očuvanje zdravlja stanovništva, životne sredine i kvaliteta života u Nevesinju.
Protivili su se prenamjeni poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, uz poruku da se energetska tranzicija mora sprovoditi ozbiljno i odgovorno, u skladu sa javnim interesom.
Ipak, konačan ishod je u rukama Vlade RS u čijoj je nadležnosti dodjela kocesija.