Poželite li katkad sebi ili drugima „život kao sa reklame“? Istina, to bi možda mogla biti i lijepa praznična želja. No, život je nešto pomalo i drugačije, ono što se dešava dok nas reklame, društvene mreže i konzumeristički standardi uvjeravaju da je vrijedan samo ako je raskošan i uvijek intenzivan.

Praznici su vrijeme kada su neke emocije posebno naglašene, vrijeme kada, kao da smo preduzeće, rekapituliramo prethodnu godinu, pravimo goleme planove za novu, veselimo se jer smo uspjeli – ili kudimo što nešto nismo. Posebno su teški ljudima koji već pate od nekih psihičkih poremećaja.
Ako ne uspijevate da u ovim prazničnim danima postignete raskoš i euforiju, koji bi bila baš kao sa reklame, ne brinite, jer i ne morate. Sasvim je u redu i da uopšte ne doživljavate prazničnu atmosferu, da se ne razbacujete skupim poklonima i da nemate fotografiju ispod neke dizajnerske jelke, recimo.
Normalno je i da ste u ovom periodu tužni i da u novu godinu uđete sa neispunjenim prošlogodišnjim ciljevima.
Ipak, drže li vas neprijatna osjećanja dugo i onemogućavaju li vam normalno funkcionisanje, vrijeme je da ipak zatražite pomoć.
Sve ovo ukratko u razgovoru za Direkt naglašavaju psihološkinje Milica Zelenović i Danijela Joksimović.
Sa njima smo razgovarali o prazničnoj euforiji ili melanholiji. I to ne slučajno. Ove dvije psihološkinje su baš o tome govorile prije nekoliko dana sa svojim pratiocima na društvenim mrežama.

Praznici kao pritisak
Zelenović i Joksimović primjećuju da praznici na pojedinca mogu da stvore veliki pritisak, pogotovo uzmemo li u obzir naše društvo. Veliki procent nezaposlenih, ili zaposleni sa niskim primanjima, prevelika očekivanja od sebe i drugih te standardi koje nameće okruženje mogli bi da zbune pojedinca koji na njih ne može da odgovori.
Psihološkinje Milica Zelenović i Danijela Joksimović pitale su nedavno svoje pratioce kako se osjećaju u susret praznicima.
Najveći procent je bilo onih koji su imali pomiješana osjećanja, pa melanholiju, dok je manji broj onih koji su bili euforični.
„To je malo suprotno od onoga što nam se servira sa svih strana. Kad upalimo televizor, tu su reklame i nekako se očekuje da smo srećni, euforični, povezani… Praznici mogu da stvaraju popriličan pritisak na pojedinca, pogotovo ako uzmemo u obzir naše društvo, gdje je veliki procent i nezaposlenih ili ljudi sa niskim životnim standardima“, kaže za Direkt psihološkinja Danijela Joksimović.
“Nemojte da bankrotirate dokazujući ljudima da ih volite“
Potrošačko društvo je posljednjih godina nametnulo potrebu poklanjanja skupocjenih darova na koje veliki broj ljudi jako teško može da odgovori.
„Kada ne odgovorimo na sve te zahtjeve onda osjećamo razočaranje, krivicu, stid“, primjećuje Joksimović.

No, i kad uradimo sve ono što neko očekuje od nas, ili sami od sebe očekujemo, desi se da ne osjećamo zadovoljstvo. Dok sve oko nas pršti, mi razmišljamo – šta to sa nama nije u redu, gdje smo pogriješili?
Psihološkinja Milica Zelenović upozorava da je vrlo korisno da prepoznamo nametnute standarde i da shvatimo da ništa od onoga što je karakteristično za praznike posljednjih godina, mi ne moramo da radimo.
„Ok je, naravno, u onoj mjeri u kojoj to zaista želimo i možemo. S druge strane, isto je ljudski, da usljed svih tih sadržaja koji se nude sa svih strana pomislimo i da moramo odgovoriti na te zahtjeve. Bitno je da znamo odakle sve to dolazi i da, ako ne želimo, ne moramo da odgovorimo na sve“, navodi Zelenović i upozorava da ovo nisu jedini razlozi koji čine da se tokom prazničnih dana ljudi mogu osjećati nezadovoljno.
Tuga, krivica i strah tokom praznika
Praznični period može da probudi ili produbi različita neprijatna osjećanja, pa ne treba da iznenađuje ako tokom praznika budemo i tužni. A razlozi za to su brojni.
„Recimo to osjećanje može da se javlja usljed protoka vremena, gubitaka tokom godine ili nekada davno, ali nas praznici na to asociraju, usljed gubitaka nekih vrijednosti ili ideala ili su ljudi ili neko njihov prosto tokom godine prolazili kroz težak period, poput bolesti“, kaže Zelenović i naglašava da su praznici često asocijacija na porodicu, zajedništvo i okupljanje.

Stoga neprijatna osjećanja mogu nastati i kod onih ljudi kojima dom nije sigurno mjesto.
„Nekome susret sa članovima porodice može da ne bude baš prijatan, usljed nekih poremećenih porodičnih odnosa ili nasilja. Ljudi mogu da osjećaju strah povodom okupljanja“, dodaje ona.
Pored tuge, česta osjećanja koje se javljaju u prazničnim danima su strah i krivica.
Najčešće se, kažu naše sagovornice, javljaju kada početkom godine postavljamo nerealne novogodišnje odluke i ciljeve.
Zelenović kaže da kraj godine ne treba da doživljavamo kao kraj i ohrabruje da već sutradan postoji nastavak.
„Skloni smo da postavljamo odluke, ciljeve i želje, što je negdje u redu, ali nekad one znaju da budu nerealne. Onda se suočavamo sa osjećajima da nismo baš sve ispunili ili nismo baš ništa ispunili. Možemo da osjećamo krivicu da mi nismo nešto dobro uradili, da nismo adekvatni, ne preispitujući uopšte činjenicu koliko se objektivno i moglo uraditi i šta je tu još igralo ulogu”, kaže Milica Zelenović i podvlači da je Nova godina samo način na koji računamo vrijeme, a ne predstavlja neki poseban kraj za nas.
“Nešto što nismo uspjeli u jednoj godini, ne znači da ne možemo sljedeće godine”, dodaje, a psihološkinja Joksimović savjetuje da po pitanju toga budemo fleksibilniji i objektivniji.
Teror sreće
Naše sagovornice naglašavaju značaj spoznaje razlike između sreće i zadovoljstva. Zato je dobro razumjeti sopstvene emocije, odnosno imati bazičnu emocionalnu pismenost. Kažu da nema pozitivnih i negativnih emocija, već samo onih prijatnih i neprijatnih.
„Često dobijamo poruke da neprijatne emocije moramo pokrivati, a nekada ne znamo šta ćemo s njima. Događa se teror sreće, da moramo biti srećni, a to nije realno očekivati. I onda u startu možemo biti nezadovoljni, jer imamo zahtjev koji nije realno postavljen. A srećan ne mogu biti stalno. Mogu da budem više ili manje zadovoljan ili nezadovoljan sa nečim”, smatra Joksimović i pojašnjava da usljed svega ljudi žele po svaku cijenu da pobjegnu od neprijatnih osjećanja i da su ona nepravedno označena kao nešto što je neprihvatljivo.
Šta je onda razlika između sreće i zadovoljstva, pitali smo.
„Sreću ne možemo osjećati dugo, nju osjećamo kada ispunimo neki izvanredan cilj ili kada afirmišemo neku našu vrijednosti. Zadovoljstvo je osjećanje koje osjećamo kada ostvarimo neki manji cilj”, pojašnjava Joksimović.
Psihološkinja Milica Zelenović kaže da postavljanje novogodišnjih ciljeva treba da bude isključivo naša želja, a ne produkt nekih očekivanja okoline ili rodbine.
„I treba da postavljamo neke lakše ciljeve koje lakše možemo da ispunimo i koji su lakše mjerljivi. Njihovo ispunjenje nam daje zadovoljstvo“, jasna je ona.

Vrijeme je za stručnu pomoć
Ako su neprijatna osjećanja intenzivna i ako remete svakodnevno funkcionisanje i kvalitet i života, ako čovjek ne može da ide na posao, ako izbjegava ljude ili je bijesan do te mjere da ugrožava druge ljude i okolinu, onda su to sigurni znaci da je osobi neophodna stručnu pomoć.
Naše sagovornice navode da je vrlo značajno da se odvažimo i zatražimo pomoć, ali i da se na adekvatan način ponudimo kao osoba od povjerenja.
“Važno je pronaći način na koji to činimo. Treba da se oslobodimo toga da mislimo da mi najbolje znamo šta je dobor za tu osobu. Da joj priđemo i kažemo da smo tu i da pitamo kako možemo pomoći. Na saradnički i nenametljiv način, a ne nuditi gotova rješenja i savjete”, zaključuju naše sagovornice.
Praznična euforija ili melanholija bila je tema drugog besplatnog vebinara koje su dvije psihološkinje organizovale iz potrebe da o psihičkom zdravlju razgovaraju sa svim zainteresovanim ljudima te da im ponude osnovne informacije.
“Danas je sve skupo jako, ali mi imamo ljudsku potrebu da besplatno odgovorimo na neka pitanja koja nam dolaze svaki dan. Komentari su stvarno pozitivni i naš glavni utisak je da zaista postoji velika potreba za psihološkom podrškom”, zaključuju psihološkinje.
To je, kažu, njihov mali, ali značajan doprinos zajednici, koji će nastojati da održe i u ovoj godini. Ukoliko ste u prilici, sljedeći put im se pridružite. Više informacija pratite na njihovim instagram stranicama MILICA I DANIJELA