Dok se političari bore za koalicije i mandate, sa nadom da će baš oni doći na vlast, građani se bore da zaštite svoje rijeke i prirodu. Ni mjesec dana nakon izbora krenuo je udar na prirodna dobra – protestima građani Žepe i Jezera pokušavaju spriječiti otvaranje rudnika i gradnju hidroelektrane.
Piše: A Omerović/Žurnal
Koliko su političari u Bosni i Hercegovini zainteresovani za očuvanje životne okoline najbolje pokazuju dva primjera iz Općine Jezero i iz Žepe. Naime, bez znanja mještana “investitorima” su obećane koncesije za geološka istraživanje i otvaranje rudnika te gradnju hidroelektrane. Dok se političari bore za koalicije i mandate, sa nadom da će baš oni doći na vlast, građani Bosne i Hercegovine bore se da zaštite svoje rijeke i prirodu od krupnog kapitala. Kada je u pitanju zaštita životne sredine, čak ni za vrijeme predizborne kampanje bosanskohercegovački političari i niihove stranke nisu imali neka velika predizborna obećanje. Ni u programima stranka, osim uobičajenih floskula o zaštiti životne sredine, rijetka su konkretna rješenja.
– Budemo li čekali da država riješi sve nagomilane ekološke probleme načekat ćemo se, kaže Safet Kubat aktivista i osnivač grupe Rijeke BiH Budi promjena.
– Šta je rješenje? Rješenje možemo da tražimo u udruženim, pozitivnim pojedincima koji žele dobro ovoj državi koji će se međusobno udruživatiu očuvanju prirodnih dobara naše jedine domovine Bosne i Hercegovine, kaže Kubat navodeći da je zbog toga grupa čiji je osnivač podržala građane Jezera i Žepe u namjeri da zaštite svoje rijeke i prirodu.
U Općini Rogatica mještani su pokrenuli peticiju da se zabrani izgradnja male hidroelektrane na rijeci Žepi.
„Duže od deceniju traju pokušaji pohlepnih i bezdušnih “investitora” i pojedinaca, koji su izgradnjom hidrocentrale za sitnu paru spremni uništiti svo bogatstvo i ljepotu rijeke Žepe, našu sadašnjost i našu budućnost. Sve priče o koristi izgradnje bilo kakve hidrocentrale na rijeci Žepi su čista laž, pohlepna otimačina i udar na našu sadašnjost i budućnost, napad na životnu sredinu, ljepotu i vodno bogatstvo našeg kraja. Koristi od tog poduhvata mogu imati samo svjetski hohštapleri i pohlepni pojedinci koje oni potkupljuju, i potpuno su zanemarive u odnosu na štetu koju bi hidrocentrala prouzrokovala stanovništvu i okolišu Žepe ali i svim građanima Bosne i Hercegovine”, poziv je ovo na potpis peticije koju su pokrenuli mještani Žepe da se zaustavi uništavanje njihove rijeke.
Podsjetimo javnost da je 2010. godine mještanima Žepe prezentovan projekat izgradnje male hidroelektrane na rijeci Žepi. Prezentaciju su izvršili predstavnici firme “SOLGROUP” iz Monce iz Italije navodeći da bi izgradnjom hidroelektrane na rijeci Žepi koristi imala i lokalna zajednica.
Građani Žepe tada su rekli da su protiv izgradnje izgradnje hidrocentrale, bez obzira na bilo kakve uvjete i eventualne koristi po Žepu navodeći da ovaj projekat ne treba Žepi.
Krajem oktobra mještani Žepe održali su protest protiv gradnje mini hidroelektrane na rijeci Žepi.
“Rijeka Žepa je naš krvotok, naša ljepota, naš ponos. Ona, uz svu ljepotu, predstavlja i veliko bogatstvo koje smo naslijedili od naših predaka, u kome želimo da uživa svaki častan čovjek i koje želimo da ostavimo generacijama koje dolaze“, jasno su poručili mještani.
Polovinom oktobra i građani Općine Jezero organizovali su protest pod nazivom “Stop rudnicima u dolini Plive” . Mještani se protive provođenju istražnih radova i eventualnom otvaranju rudnika na području koje se nalazi oko rijeke Plive, smatrajući da to može narušiti ekološku ravnotežu, čistoću vode, prirodne ljepote i način života.
Na području opštine Jezero firma Lykos Balkan Metals, tačnije njena kćerka firma SNK metali, vrše geološka istraživanja. Mještani su na protestu naveli da su ova istraživanja sve do skoro bila nepoznanica za stanovnike Jezera, kojima bi otvaranjem rudnika bilo ugroženo zdravlje a već je ugrožena putna infrastruktura u Jezeru.
„U Jezeru se ugrožava prirodni krajolik i sva njegova dobra, ljekovito jezero Đol, tok Plive koji stvara najveće prirodno jezero u BiH – Plivska jezera kao i sami vodopad u Jajcu koji je uvršten među 12. najljepših na svijetu – poručili su mještani Jezera.
Opštinski vijećnici stali su uz građane Jezera te su jednoglasno usvojili Zaključak kojim traže od Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske ukidanje rješenja o geološkim istraživanjima na teritoriji opštine koje sprovode SNK Metali.
Građani Jezera kažu da je borba za odbranu njihove životne sredine tek počela jer iako su općinski vijećnici jednoglasno usvojili zaključak kojima traže ukidanje rješenja o geološkim istraživanjima ništa se nije promijenilo firma SNK Metali je i dalje tu.
Podršku građanima Jezera i Žepe su dali i aktivisti grupe Rijeke BiH Budi promjena. Predstavnik i osnivač ove grupe Safet Kubat kaže da su prirodna dobra jedino što je preostalo BiH, a „dopustimo li ovakvu eksploataciju prirodnih dobara pitanje je i šta će biti sa našom državom“.
– Kada me ljudi pitaju zašto sam otišao da dam podršku ljudima u Jezeru i Žepi, otišao sam prije svega zbog želje da zaštitimo naša prirodna dobra a i zbog građanske solidarnosti. Ipak, grupa čiji sam predstavnik broji 60 hiljada ljudi što nam daje snagu i vidljivost. Upravo kroz jednu takvu vidljivost možemo da dovedemo u fokus ekološke probleme, da mobilišemo zajednicu, podignemo javnu svijest o tim problemima i da na neki način razotkrivamo šta se to dešava dok se druge strane naši predstavnici, nažalost izabrani, bore za fotelje, kaže Kubat.
Upravo zbog nerada političara i nadležnih institucija po pitanju rješavanja problema zagađenja rijeka i prirode, Kubat je i osnovao grupu Rijeke BiH “Budi promjena”.
Za dvije i po godine aktivisti i članovi grupe Rijeke Bosne i Hercegovine „Budi promjena“ realizovali su tri i po hiljade različitih akcija čišćenja na području Bosne i Hercegovine, zasadili su više od 90 hiljada stabala, pustili u rijeke i divlje potoke 100 hiljada riblje mlađi, podnijeli su više od 500 prijava protiv fizičkih i pravnih lica nadležnim organima, postavili su veliki broj tabli, pisali peticije, vršili i vrše pritisak na institucije.