Rade Svorcan, inovator i uspešni poslovni čovek svetu je ponudio rešenje zagađenja vode plastičnim otpadom. Koncept je u svojoj suštini jednostavan i ekonomičan, a do kraja godine će biti testiran u Vankuveru u realnim uslovima.
Mediji sve češće izveštavaju o kitovima ili delfinima koji su uginuli zbog plastičnog otpada koji su progutali. Ostrva plastike već zauzimaju impozantne površine, a ovaj problem preti da preraste u ekološku katastrofu. Pokušaji da se plastika “pokupi” iz vode, do sada nisu imali ozbiljniji uspeh.
Ipak, rešenje je možda na pomolu, a njegov konstruktor je Rade Svorcan, rođeni Bilećanin koji više od dve decenije živi i radi u Kanadi.
Koncept sa mnogo prednosti i ni jednom manom
Njegov izum nazvan DeltaSea je trenutno možda najbolji koncept za rešenje globalnog problema plastičnog otpada.
“Osnovu sistema čini par zavojnica koje su orjentisane tako da obrazuju “V” ili “Δ” formu. Zavojnice se održavaju na površini zahvaljujući sopstvenom potisku. Geometrija ovog sklopa je takva da zavojnice sopstvenim rotacijama i interakcijom sa vodom rezultiraju samopogonjenim sistemom koji efikasno prikuplja komade plutajuce plastike sa površine vode”, objašnjava Svorcan i dodaje da je prednost koncepta u njegovoj jednostavnost što, sa jedne strane, garantuje pouzdanost i efikasnost rada, a sa druge strane, relativno jeftinu izradu.
“Zahvaljujuci visokoj energetskoj efikasnosti sistem može biti pogonjen isključivo solarnom energijom. Takođe je pogodan za daljinsko i automatsko upravljanje, koje mu omogućava operacije u zonama otvorenog mora daleko od obale. Njegove osnovne komponente se mogu praviti upravo od reciklirane plastike”, pojašnjava.
DeltaSea je rezultat decenijskog iskustva i znanja, ali i želje da se reši globalni problem čije su razmere već zastrašujuće, kaže Rade Svorcan.
“Procene Ujedinjenih Nacija su da će, ako se zagadjivanje nastavi ovim tempom, do 2050. u svetskim okeanima biti više plastike nego ribe. Plastika bačena u životnu sredinu traje više stotina godina. Mikroplastika, koja nastaje raspadanjem plastike na čestice se može naći na vrhovima planina, visokom Artiku i najdubljim tačkama okeana. Uprkos tome, proizvodnja raste iz godine u godinu, a time i količina koja završi u životnoj sredini, zato što je i sistem reciklaže neefikasan. Po nekim podacima se trenutno u svetu reciklira samo 10% plastike, a proizvodi se blizu 10 miliona tona godisnje”, podseća Svorcan na alarmantne podatke koji su ga ponukali da se pozabavi ovim problemom.
Prva jedinica DeltaSea je proizvedena, a plan je da se do kraja godine testira u realnim uslovima. Svorcan se nada da će njegov izum na raspolaganju biti već u prvoj polovini naredne godine.
“Namera nam je da DeltaSea tehnologija uđe u standardnu ponudu naše kompanije. Nastojaćemo da se uključimo u inicijative čišćenja plastike u raznim delovima sveta. Sistem je pogodan za sakupljanje plastičnog otpada iz luka, terminala, hidro-akumulacija, turističkih destinacija i velikih gradova u priobalnim područjima”, objašnjava Svorcan i dodaje da je krajnji cilj da DeltaSea osposobi za operacije na otvorenom okeanu gdje su se formirala “ostrva” plastike.
[stextbox id='alert’ caption='Sistem koji sanira jalovinska jezera’]
Sakupljanje plastike nije jedini ekološki problem sa kojim se Rade Svorcan uhvatio u koštac. Dve godine se uspešno koristi inovativna tehnologija TRS za sanaciju jalovinskih jezera nastalih kao posledica eksploatacije ruda.
“TRS (Tailings Recovery System) tehologija omogućava da se jalovina koja se nalazi na dubinama i preko 20 metara unutar jezera potisne na površinu. To, zajedno sa činjenicom da TRS sistem drastično menja profil toka jalovine unutar jezera, omogučava da se jalovina, koja je vrlo velike gustine i viskoznosti, uspešno izvuče iz jezera. Ona se potom hemijski i mehanički tretira i pretvara u kohezivnu masu koja nije sklona segregaciji. Tretirana jalovina se potom odlaže formirajući tlo koje ima dovoljnu čvrstoću da podrži krajnji proces reklamacije”, objašnjava Svorcan uz konstataciju da, zbog ekoloških problema koje prouzrokuju, za saniranje jalovinskih jezera postoji velika zainteresovanost.
[/stextbox]
Poput mnogih obrazovanih ljudi sa ovih prostora, Rade je iz rodne Bileće, nakon studija mašinstva u Beogradu sredinom 90-ih, svoj život otpočeo u Kanadi. Njegova biografija je impresivna. Bio je uključen u poslove razvoja sistema na polju inženjeringa i deo stručnih timova poznatih međunarodnih kompanija na području Severne i Južne Amerike. Danas je vlasnik firme Tehnika inženjering (Technika Engineering) sa sedištem u Kalgariju. Bave se projektovanjem sistema za kontinualni transport i skladištenje ruda, ali su poslednjih godina pomerili fokus na ekološke probleme. Plan je, ističe, da se uključe u indistriju obnovljive energije.
“Možemo reći da je poslovanje “Technika Engineering” iskonski bazirano na razvoju inovacija”, naglašava i dodaje da je istrajnost koju steknemo odrastanjem na ovim prostorima uz mogućnost kontinuiranog učenja i profesionalnih izazova rezultira specifičnim pristupom rešavanju problema.
O eventualnom poslovanju na ovim prostorima razmišlja, mada je još uvek sve više u domenu želje nego realnih planova.
“Svakako bi zeleli da se uključimo na neki način i nadam se da ce za to biti prilike. Kao i kod većine naših ljudi, svakodnevne obaveze i nedostatak vremena su najveće kočnice, ali se nadam da ćemo uspeti da doprinesemo na neki nacin“.
A, kada su u pitanju prednosti ovih prostora, Rade ih prvenstveno vidi u ljudima budući da na globalnom planu vlada kriza talenta.
“Mislim da ovi krajevi obiluju pre svega prirodnim i ljudskim potencijalima koji bi život u celom regionu mogao izjednačiti sa razvijenim delovima Evrope i sveta. Ključno je omogućiti ostanak i razvoj mladih ljudi”, ističe Svorcan i dodaje da su naši aduti obnovljiva energija, zdrava hrana i turizam.
Pogledajte kako se DeltaSea ponaša na vodi i na kom principu radi: