SVE IH JE VIŠE:
Anonimni portali oružje za obračun sa političkim protivnicima

Autor: Direkt Drugi pišu
5 minuta čitanja
Foto: Pixabay | Anonimni portali oružje za obračun sa političkim protivnicima

Osim novih imena na političkom nebu, svaka nova izborna godina donosi i nove portale na medijskoj sceni Bosne i Hercegovine, i to najčešće one bez impresuma, čiji je cilj, obično, diskreditacija političkih oponenata.

Anonimni portali
Foto: Pixabay | Anonimni portali oružje za obračun sa političkim protivnicima

Piše: Adnan Selimović/Nezavisne.com

Iako je u nedavno nametnutom Izbornom zakonu BiH navedeno da su online mediji koji se opredijele za izvještavanje o izbornoj kampanji dužni osigurati javne i transparentne informacije o svom vlasništvu i pridržavati se principa definisanih zakonom, to neće u potpunosti spriječiti osnivanje novih portala bez impresuma, odnosno takozvanih portaloida.

Maida Bahto Kestendžić iz Savjeta za štampu i online medije u BiH ističe da učestalost pojavljivanja internet portala bez impresuma često korespondira sa izbornim ciklusom.

“Portali bez impresuma sebe dovode u povlašten položaj u tržišnoj utakmici, ali se i koriste kao sredstvo za diskreditaciju političkih oponenata. S obzirom na važnost online medija u procesu osiguranja integriteta izbornog procesa u BiH, neophodno je posvetiti dužnu pažnju ovoj pojavi koristeći postojeći samoregulacijski mehanizam, ali i alate medijske pismenosti”, ističe Bahto Kestendžićeva za “Nezavisne novine”.

Kako navodi, građani moraju voditi računa da li portal ima javno dostupan impresum, jer upravo to pokazuje da postoji sistem odgovornosti za objavljeni sadržaj, odnosno da se može stupiti u kontakt sa redakcijom i tražiti ispravka.

“Kršenje profesionalnih standarda nanosi štetu svim akterima uključenim u komunikacijski prostor, kako medijima koji trpe direktnu štetu bilo kroz nereguliranu oblast oglašavanja, bilo kroz odštetne zahtjeve po postupcima za klevetu, tako i građanima koji konzumiraju informacije iz izvora koji svjesno prikrivaju podatke o vlasništvu i time potencijalno čitaoce dovode u zabludu zbog svoje eventualne povezanosti sa ekonomskim ili političkim centrima moći”, objašnjava ona.

Da portaloidi nanose ogromnu štetu medijskim kućama koje pošteno rade svoj posao i imenom i prezimenom stoje iza onog o čemu izvještavaju, smatra i Dragan Sladojević, dugogodišnji novinar “Nezavisnih novina”.

“Suštinski problem je u tome što dio građana ne zna razliku između relevantnog i lažnog medija, pa sve novinare svrstavaju u isti koš po sistemu ‘svi ste vi isti’. Pritom, odgovorno tvrdim da iza ogromne većine portala bez impresuma stoji neka politička opcija, što samo po sebi govori o namjerama osnivanja takvih glasila, a to je diskreditacija političkih neistomišljenika”, ističe Sladojević.

Kao dodatni problem on navodi situacije u kojima pojedini mediji sa impresumom, uključujući i pojedine javne medije koji se finansiraju od građana, pod pritiskom političkih moćnika prenose laži portaloida.

Anđela Kuprešanin Vukelić, vanredni profesor na Katedri za novinarstvo i komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, ističe da su portali bez impresuma samo jedan od indikatora neregulisane javne sfere u domenu online medija, a kako navodi, posljedice su dalekosežne i nepovoljne u pogledu zadovoljavanja koncepta odgovornosti medija.

“Ovom negativnom pojavom pogođeni su svi mediji koji se zasnivaju na principima odgovornosti, integriteta i kredibiliteta, a posebno u ovom kontekstu ugroženi su korisnici takvih medijskih portala, kao konzumenti često neprovjerenih i nepotpunih informacija, lažnih vijesti i dezinformacija, kao i ostalih potencijalno manipulativnih medijskih sadržaja”, kaže Kuprešanin Vukelićeva za “Nezavisne novine”.

Da su potrebne nove zakonske regulative koje će regulisati ovo pitanje smatra i profesorica Kuprešanin Vukelić, a prema njenim riječima, Katedra za novinarstvo i komunikologiju ovog fakulteta se već nekoliko godina zalaže za donošenje eksplicitno medijskog zakona kojim bi bila obuhvaćena sfera online medija u cilju njihovog regulisanja.

“Donošenje zakona ne bi podrazumijevalo uvođenje cenzure ili ugrožavanje slobode govora i mišljenja, već naprotiv, njegovanje ovih osnovnih ljudskih prava i sloboda, koje bi pritom bilo zasnovano na principu odgovornosti i na ostvarivanju prava korisnika medija na pristup tačnim, potpunim, provjerenim, društveno relevantnim i blagovremenim informacijama. Normativni okvir našeg medijskog sistema je anahron, to jeste nije prilagođen savremenim trendovima i procesima u sferi medija i iziskuje hitno reagovanje nadležnih institucija, akademske zajednice i profesionalnih komunikatora s ciljem zadovoljavanja i poštovanja interesa javnosti”, ističe Kuprešanin Vukelićeva.

Svi politički subjekti i građani BiH, kako navodi Bahto Kestendžićeva, Savjetu za štampu i online medije u BiH mogu uputiti žalbe kada uoče da određeni internet portali ne postupaju u skladu sa navedenim odredbama Izbornog zakona i njihovog Kodeksa.

“Pored žalbene procedure Vijeća, čitaoci i posjetioci internet portala svoje povjerenje i klik mogu uskratiti online medijima koji nemaju impresum i tako direktno smanjiti ekonomsku moć tog portala“, ističe ona.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *