Abida Pehlić: Žene u medijima i dalje na margini

Autor: Direkt Aktuelno Društvo
5 minuta čitanja

Analizirajući stanje po pitanju položaja žena u bh. društvu te njihovom tretmanu u ovdašnjim medijima, rezultati nisu ohrabrujući, kažu u Udruženju građana “Novi put” iz Mostara. Predsjednica ovog udruženja Abida Pehlić pojašnjava da su u septembru prošle godine učestvovali u svjetskom projektu monitoringa medija koji organizuje Svjetska asocijacija hrišćanskih komunikacija (WACC) i rezultati su manje-više bili slični onima koje su i oni dobili nakon monitoringa medija u BiH iz 2019. godine.

Monitoring je pokazao da iako su žene u BiH brojnije, u medijima su neprimjetnije od muškaraca, s jakim prizvukom potenciranja uloge majke, supruge, vjernice… Imaju vrlo značajnu ulogu  u bh. društvu, ali se ona često ne shvata ozbiljno u onoj mjeri kao što je uloga muškarca na istim pozicijama.

“Žene su odsutne u vijestima kao nosioci te vijesti. One su tu više kao neki sporedni likovi. Često se koriste njihove fotografije za ilustraciju teksta, a žene se rijetko intervjuišu kao sagovornice, kao osobe koje imaju znanje i vještine”, kaže Pehlić. 

Međutim, dodaje ona, nije samo problem to što mediji ne izvještavaju profesionalno o ženama, već i žene same zbog porasta nasilja u javnom prostoru, brojnih uvredljivih komentara koji trajno ostaju na internetu, odlučuju da se povuku iz medijskog prostora. 

“Prosto ne žele da budu žrtve onlajn zlostavljanja. Mi smo svjesni da nikada ne možete da uvrijedite jednog muškarca kao što možete da uvrijedite jednu ženu”, smatra Pehlić i dodaje da je preporuka da se medijskim sadržajima u kojima se spominju žene, a za koje postoji mogućnost da će biti okidač za negativne komentare, onemogući komentarisanje.

“Inače ćemo izgubiti žene koje su aktivne u politici, u ekonomiji, u obrazovanju, u zdravstvu i na kraju ćemo imati samo žene koje su prisutne u šou biznisu”, navodi Pehlić. 

Kako bi doprinijeli prevazilaženju problema u pogledu tretmana žena u medijima, UG “Novi put” izradilo je smjernice za izvještavanje o ženama.

“Mi smo preporučili novinarima da budu proaktivni, da kontaktiraju žene koje su uspješne, koje se angažuju u društvu i zajednici, kako bi ih podstaknuli da podijele svoje mišljenje i stavove. Neophodno je kontinuirano ukazivati na neravnopravan položaj žena u društvu, promovisati ravnopravnost polova, promovisati postojeće zakone i konvencije o zaštiti prava žena, ukazivati na kršenje ženskih prava, promovisati aktivnu ulogu žena u izgradnji mira i pomirenja, promovisati zapošljavanje žena, čime se doprinosi ekonomskoj stabilizaciji zemlje, te potisticati djevojke i žene na obrazovanje i slično”, pojašnjava Pehlić. 

Mediji često propuštaju priliku da edukuju o nasilju 

Pehlić navodi da je problematično i to što se u našem društvu kao nasilje prepoznaje samo fizičko nasilje. 

“Ljudi često nisu svjesni da je psihičko, verbalno uznemiravanje, vrijeđanje, uskraćivanje ili kontrola zajedničkog novca takođe nasilje. Mediji u dosta slučajeva, nažalost, propuštaju priliku da edukuju žene koje su potencijalne ili stvarne žrtve nasilja i, takođe, da podignu svijest među širom javnošću kako da mi svi zajedno doprinesemo da se smanji nasilje među ženama i uopšte nasilje u BiH. Alarmantno je da se u medijima nasilje nad ženima i dalje ne tretira kao jedan ozbiljan problem koji pogađa ne samo ženu, već i njenu porodicu i okolinu, već se tom problemu pristupa na jedan senzacionalistički način bez da se daju podaci kome da se obrate za pomoć”, navodi ona. 

U udruženju napominju da je tokom pandemije korona virusa u BiH zabilježen porast nasilja čak i među osobama koje ranije nisu bile sklone nasilju, te da je značajan broj žena odlučio da nakon dugo godina zatraži pomoć. 

Zaključuju da rodno zasnovano nasilje opstaje u BiH zbog duboko ukorijenjenih stavova o odnosima žena i muškaraca u društvu, a mediji bi, zbog svoje važne uloge koju imaju na kreiranje javnog mnenja, mogli dati još veći doprinos u borbi protiv nasilja kroz profesionalno izvještavanje, konkretne i jasne kampanje koje mogu u velikoj mjeri doprinjeti iskorjenjivanju rodnih stereotipa i stavova da je rodno zasnovano nasilje nad ženama privatni problem i da ne predstavlja alarmantnu društvenu opasnost.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Skip to content