Ustavni sud RS obustavio otkup zatvorskih kazni

Nakon što je Ustavni sud Republike Srpske poništio član 46a, stav 3. Krivičnog zakonika — odredbu prema kojoj se kazna zatvora do jedne godine mogla, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom — praksa tzv. otkupa zatvorskih kazni je obustavljena. Iz Ministarstva pravde poručuju da je već formirana komisija zadužena za izradu prijedloga novog rješenja.

Izvor: Nezavisne novine

Podsjetimo, Ustavni sud Republike Srpske je 24. septembra donio odluku kojom je utvrdio da pomenuta zakonska odredba nije u skladu s Ustavom RS. Sud je ocijenio da takva norma stavlja u povoljniji položaj osuđena lica boljeg materijalnog stanja, jer im omogućava da izbjegnu izdržavanje zatvorske kazne, dok su oni slabijeg imovinskog statusa faktički uskraćeni za istu mogućnost.

Advokatica Jovana Kisin Zagajac pojašnjava da je Odlukom Ustavnog suda RS broj U-77/24 utvrđeno kako se osporeni član više ne može primjenjivati. To znači da se u svim predmetima koji još nisu pravosnažno okončani, zahtjevi osuđenih za zamjenu zatvorske kazne novčanom više ne mogu usvojiti.

“Prema članu 68. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu RS, propis koji je proglašen neustavnim ne smije se primjenjivati u predmetima koji do dana objavljivanja odluke nisu pravosnažno riješeni”, navela je Kisin Zagajac za Nezavisne novine.

Dodala je da, čak i ako je odluka o zamjeni kazne postala pravosnažna, ali izvršenje nije započeto, član 68. stav 3. propisuje da se takvo izvršenje ne može ni dozvoliti ni sprovesti.

“Drugim riječima, formalna pravosnažnost rješenja više ne proizvodi dejstvo — ako je izvršenje započeto, mora se obustaviti. Jedino u slučajevima kada je novčana kazna u potpunosti uplaćena prije objavljivanja odluke Ustavnog suda, izvršenje ostaje važeće”, precizirala je ona, ističući da se sve što nije izvršeno do dana objave odluke mora zaustaviti.

Iz Ministarstva pravde RS su, nakon odluke Ustavnog suda, ponovili da odluke tog suda ne komentarišu, već ih sprovode u praksi. Ministar Goran Selak potvrdio je da je formirana komisija koja ima zadatak da analizira situaciju i predloži zakonsko rješenje.

U obrazloženju svoje odluke, Ustavni sud Republike Srpske naveo je da osporena odredba narušava princip jednakosti jer se osuđena lica koja se nalaze u istoj pravnoj situaciji tretiraju različito isključivo na osnovu imovinskog stanja. Takvo rješenje, kako je navedeno, ne predstavlja objektivan ni razuman kriterijum.

Sud je dodatno ukazao da osporeni član ne ostavlja mogućnost sudu da procijeni konkretne okolnosti slučaja i donese odluku u skladu sa slobodnim sudijskim uvjerenjem. Prema načelu pravednosti i srazmjernosti, kazna mora odgovarati težini krivičnog djela, stepenu odgovornosti i ličnosti osuđenog — što je, prema ocjeni Suda, bilo onemogućeno spornim propisom.

“Ova zakonska norma faktički poništava princip individualizacije kazne, jer omogućava automatsku zamjenu zatvorske kazne novčanom, bez obzira na okolnosti slučaja”, navodi se u odluci Ustavnog suda RS.

U suštini, problem je bio u tome što je zakon predviđao da se kazna zatvora do jedne godine, na zahtjev osuđenog, uvijek mora zamijeniti novčanom — čime je sudu koji je presudu donio oduzeto pravo da o tome odlučuje prema konkretnim okolnostima.