Štiti li Sud u Istočnom Sarajevu nasilnika? Prepolovljena prvobitna kazna

Autor: Direkt Aktuelno Društvo
8 minuta čitanja

Nekoliko pripadnika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine (DKPT BiH) proteklih mjeseci se našlo u sukobu sa zakonom zbog teških krivičnih djela i još uvijek su u fokusu istražnih organa. Jedni su pod istragom zbog dilanja narkotika, drugi zbog odavanja službenih tajni, a neki i zbog nasilja u porodici i prijetnji.

okruzni sud

Iako je dužnost svakog policijskog službenika da djeluje na nepristrasan i zakonit način vođen javnim interesom te da služi i pomaže javnosti, ima i onih koji se ogluše na ove principe a među njima je i Miroslav Kljajić, policajac DKPT BiH.

Ovaj 42-godišnjak, koji se u pritvoru nalazi od oktobra prošle godine, osuđen je na sedam mjeseci zatvora zbog krivičnog djela nasilje u porodici i prijetnji koje je u augustu prošle godine uputio supruzi K. K. (identitet poznat redakciji InfoRadara).

– Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH je donijela odluku o suspenziji protiv Miroslava Kljajića 25. augusta 2023. godine. Suspenzija je na snazi do okončanja disciplinskih postupaka koji se vode protiv policijskog službenika ili do okončanja kaznenih postupaka koji se vode protiv policijskog službenika, rečeno je InfoRadaru u DKPT BiH, koja je u proteklom periodu pokrenula nekoliko disciplinskih postupaka protiv svojih pripadnika i to policijskog službenika Joje Praštala, Damira Kovačevića, Miloša Popovca, Miloša Nikolića, Fahrudina Gačanovića…

Interesantno je i ime policajca Dragana Mitrovića, savjetnika direktora DKPT-a Enesa Karića, za kojeg se nedavno u medijima pisalo da u ovoj državnoj agenciji radi bez nostrifikovne diplome?!

No, vratimo se Kljajiću. Protiv njega je u posljednjih pet godina pokrenuto pet disciplinskih postupaka, a pravosnažna presuda je donesena 15. februara ove godine.

Presudu je izrekao Okružni sud u Istočnom Sarajevu koji je prepolovio prvobitno izrečenu kaznu Osnovnog suda u Sokocu, a prema kojoj je Kljajić osuđen na 14 mjeseci.

Prvostepenu presudu je izrekao Osnovni sud u Sokocu

Kljajić je, naime, proglašen krivim jer je u dva navrata prijetio supruzi. Početkom augusta prošle godine ju je pozvao i putem telefona joj rekao: “da će je odvesti na brdo i ukopati četiri metra, a ne dva metra jer su joj dva metra malo“.

To je, navodi se u presudi, kod oštećene izazvalo osjećaj straha i ugroženosti za život i tijelo.

– Kljajić je zatim 23. augusta 2023. godine na području općine Istočna Ilidža prekršio mjere hitne zaštite Zabrane približavanja i kontaktiranja žrtvi nasilja u porodici u trajanju od 30 dana koje su mu izrečene od strane Osnovnog suda u Sokocu, te je putem aplikacije Viber na mobilni telefon svojoj supruzi uputio poruku prijetećeg sadržaja “Djero pošto si veliki vjernik sljedeći put budeš, prvo se za sebe pomoli, pa za ostale” čime je kod iste izazvao osjećaj straha i ugroženosti za svoju bezbjednost i bezbjednost svoje maloljetne djece, stoji u presudi.

Ovakva odluka drugostepenog Suda, kod žrtava nasilja u Istočnom Sarajevu izazvala je nemir i nesigurnost. Nekoliko njih se obratilo našoj redakciji, navodeći da je prvostepena presuda bila “zadovoljavajuća” a da je odluka Okružnog suda u Istočnom Sarajevu “stimulirajuća za nasilnike”.

– Da je ostala kazna od 14 mjeseci, sigurno bi svaki budući počinilac dobro razmislio prije nego što počini ovo krivično djelo. Ali, sud u Istočnom Sarajevu izriče duplo nižu kaznu i to u vrijeme kada našu zemlju potresaju sve učestaliji slučajevi nasilja koji izazivaju uznemirenost i nesigurnost kod građana. Nevjerovatno je da sudije Okružnog suda u Istočnom Sarajevu čine sve kako bi izrekli što blaže kazne nasilnicima, a žrtve nasilja ponizili, kazali su naši sagovornici iz Istočnog Sarajeva.

Sudije smatraju da ova vrsta i dužina kazne odgovora težini učinjenog krivičnog djela i stepenu društvene opasnosti optuženog kao počinioca, dok naši sagovornici tvrde da su sudije zanemarile “sve okolnosti koje je Osnovni sud u Sokocu utvrdio kao otežavajuće”, te je išao na ruku počinitelju krivičnog djela.

– Na spriječavanju krivičnog djela nasilja u porodici sudovi imaju jednu od najznačajnijih uloga, jer upravo oni svojim kaznama mogu da utiču na buduća ponašanja potencijalnih počinilaca, a ovim zadnjim primjerom Okružni sud u Istočnom Sarajevu se na žalost svrstao na stranu počinilaca, umjesto da zaštiti žrtve nasilja koje ionako nemaju osjećaj da sistem stoji iza njih, dodaju naši sagovornici.

To što je Kljajić policajac, za kojeg je (evidentno je u presudi) dokazano da je kriv za krivično djelo nasilje u porodici, Okružnom sudu u Istočnom Sarajevu nije jedna od otežavajućih okolnosti.

Smatraju da je prvostepeni sud dao prevelik značaj okolnostima koje se ne mogu vrjednovati kao otežavajuće okolnosti, a kao što su obilježje krivičnog djela, ličnost optuženog (shodno analizi nalaza i mišljenja vještaka) kao i samu profesiju optuženog.

– Ovaj sud ističe da je članom 320. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske propisano da drugostepeni sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, a po službenoj dužnosti da li je na štetu optuženog povrijeđen Krivični zakon, dok je članom 324. istog zakona propisano da drugostepeni sud može odbaciti žalbu kao neblagovremenu ili kao nedopuštenu ili odbiti žalbu kao neosnovani i potvrditi prvostepenu presudu ili preinačiti prvostepenu presudu, ili ukinuti ovu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje ili odrediti održavanje pretresa pred drugostepenim sudom, dok je članom 328. stav 1. istog zakona propisano da drugostepeni sud će, uvažavajući žalbu, presudom preinačiti prvostepenu presudu ako smatra da su odlučne činjenice u prvostepenoj presudi pravilno utvrđene i da s obzirom na utvrđeno činjenično stanje, po pravilnoj primjeni zakona, treba donijeti drugačija presuda, a prema stanju stvari i u slučaju povrede iz člana 311. stav 1. tačka j) ovog zakona, odgovor je Suda InfoRadaru.

Brojne analize nevladinih organizacija pokazuju da svaka treća žena trpi nasilje, a da je najčešće trajanje zatvorske kazne za krivično djelo nasilja u porodici tri mjeseca, koje je izrečeno u 50 % slučajeva. Postoje i novčane, od 300 do 900 KM, ali praksa pokazuje da se u BiH nasilnici najčešće “izvuku” sa uslovnim kaznama.

 

Podaci Agencije za statistiku BiH

U publikaciji koju je nedavno objavila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine “Žene i muškarci u BiH”, je istaknuto da je od januara 2021. godine do jula 2023. godine primljeno ukupno 17.049 poziva na SOS telefone za žrtve nasilja u porodici.

Podsjećamo, u BiH su u funkciji dvije SOS linije koje služe za prijavljivanje nasilja u porodici, 1264 za Republiku Srpsku i 1265 za Federaciju BiH. Linije, kako se navodi u publikaciji, pozivaju gotovo isključivo žene.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *