Šta pokazuje analiza poslovanja 21 javnog preduzeća u Republici Srpskoj

Autor: Direkt Drugi pišu
4 minuta čitanja
ERS RS (Foto: Direkt)

Od 21 javnog preduzeća od posebnog interesa za Republiku Srpsku njih 15 ostvarilo je u prošloj godini dobit od 70,6 miliona maraka, dok je preostala šestorka napravila gubitak od skoro 100 miliona KM.

Izvor: Glas Srpske

Navedeno je to u izvještaju o fiskalnim rizicima javnih preduzeća u Republici Srpskoj za 2025. godinu, a u kojem je naglašeno da pet javnih preduzeća ima najveći rizik poslovanja, te da će u narednom periodu biti pod posebnim nadzorom.

Iz najnovijeg izvještaja o fiskalnim rizicima, koje je uradilo Ministarstvo finansija Republike Srpske, vidljivo je da su pojedini strateški giganti zaplivali u duboke probleme sa likvidnošću, solventnošću i profitabilnošću.

Na listi gubitaša nalaze se “Željeznice Republike Srpske”, RiTE “Ugljevik”, Matično preduzeća Elektroprivreda Republike Srpske, zatim “Šume Republike Srpske”, “Hidroelektrane na Drini” Višegrad kao i “Aerodromi Republike Srpske”. Ukupan minus ove šestorke iznosi tačno 99,4 miliona maraka.

Slika ukupnih obaveza 21 preduzeća dodatno zabrinjava, jer su one skočile u 2025. godini za 132,5 miliona KM (ili 4,4 odsto) u odnosu na 2024. godinu.

Kratkoročne obaveze

Posebno je nepovoljna struktura tih dugova, jer više od polovine, odnosno 52,3 odsto čine kratkoročne obaveze, dok se na dugoročne odnosi 47,7 odsto. Ovakav odnos stvara stalan pritisak na tekuću likvidnost i redovno izmirenje računa i potraživanja.

Kako bi pomogla javnim preduzećima, Vlada Republike Srpske nastavila je sa značajnim finansijskim injekcijama. Tokom 2025. godine, javna preduzeća od posebnog interesa primila su 65,5 miliona KM kroz subvencije, grantove i kapitalne transfere, što je za 1,3 miliona KM više nego prethodne godine.

Sa druge strane, pozitivan pomak bilježi se u sektoru izdatih garancija za zaduženja. Ukupni dug po osnovu kredita za preduzeća od posebnog interesa kojima je Vlada Republike Srpske izdala garancije na dan 31. decembra 2025. godine iznosio je 364,7 miliona KM, što predstavlja pad za 133,6 miliona KM (ili 26,8 odsto) u odnosu na kraj 2024. godine.

Najveći izvori fiskalnog rizika

Detaljnom analizom finansijskih koeficijenata i rejtinga, Ministarstvo finansija izdvojilo je pet preduzeća koja predstavljaju najveći izvor fiskalnog rizika i koja moraju imati apsolutni prioritet u daljem nadzoru. Na toj listi nalaze se MH “Elektroprivreda Republike Srpske” Matično preduzeće a.d. Trebinje, “RiTE Ugljevik”, banjalučka “Elektrokrajina”, te Olimpijski centar “Jahorina” Pale i “Šume Republike Srpske” Sokolac.

– Ovih pet javnih preduzeća istovremeno nose najveće ukupne obaveze i svrstani su u sam vrh poslovnog rizika, zbog čega je neophodan njihov pojačan nadzor i hitna primjena mjera za očuvanje stabilnosti – navedeno je u analizi.

Pored ove petorke, u takozvanu kategoriju četiri, (kategorija visokog rizika) svrstano je ukupno osam preduzeća. Pored navedenih, koji nose najveći rizik, na listi sa visokim rizikom nalaze se i “Željeznice Republike Srpske” Doboj, “Aerodromi Republike Srpske”, te “Elektro-Bijeljina”.

Ostala javna preduzeća od posebnog interesa trenutno posluju sa umjerenim ili manjim fiskalnim rizicima i svrstani su u kategorije jedan, dva i tri.

U analizi je navedeno i da su uprkos otežanim uslovima, javna preduzeća u protekloj godini uspjela da realizuju ulaganja u nekretnine, postrojenja i opremu u iznosu od 270,3 miliona KM.

Solventnost

U analizi ministra finansija Republike Srpske navedeno je i da su pokazatelji solventnosti javnih preduzeća od posebnog interesa na približnom nivou kao i prethodnih godina.

– Analizom koeficijenata solventnosti može se konstatovati postojanje problema u solventnosti preduzeća koja posluju u kategoriji maksimalnog i visokog rizika – navedeno je u analizi u kojoj stoji i da su pokazatelji likvidnosti javnih preduzeća od posebnog interesa ispod ukupnog nivoa likvidnosti, dok je profitabilnost pokazuje lošu stopu prosječne profitabilnosti.

Podijeli članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Skip to content
Politika privatnosti

Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: Udruženje građana „Druga priča“, Stari grad 62, Trebinje, Bosna i Hercegovina u daljem tekstu portal Direkt o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.direkt-portal.com Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: Nikolija Bjelica Škrivan, nikolija.bjelica@direkt-portal.com

Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.

Više pročitajte na našoj stranici Politika privatnosti.