Objavljujemo spisak “naučnih radova” zahvaljujući kojim je Dragan Čović postao član Evropske akademije nauka i umjetnosti – od „Korištenje zatočenika logora Dretelj za radove u fabrici Soko“ do „Ispravljanje krive Radobolje za bolje stambeno okruženje.“
Piše: Amarildo Gutić/Žurnal
Nije član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, ali jeste Europske. Dragan Čović od marta sedmog 2020. postao je evropski akademik u oblasti Tehničke i ekološke znanosti.
Samo dvije godine prije, Čović se pohvalio i titulom „redovitog člana Međunarodne inženjerske akademije“, o čijem je sumnjivom naučnom pedigreu Žurnal pisao, te počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu. Žurnal podsjeća na najvažnije naučne uratke Dragana Čovića.
1992. „Korištenje zatočenika logora Dretelj za radove u fabrici Soko.“
1998. „Besplatna privatizacija fabrike SOKO Mostar bez suvišnog kako.“
1999. „Osnivanje Hercegovačke banke za pranje i peglanje miliona.“
2000. „Uspostava vječne finansijske kontrole nad javnim preduzećima EP HZHB i HT Mostar.“
2001. „Nikada dokazana uzajamna darežljivost sa obitelji Lijanović.“
2005. „Misterij nestalih svjedoka tokom suđenja za organizirani kriminal.“
2009. „Kako biti oslobođen optužnice za privatizaciju Sokola bez suvišnog zašto.“
2010. „Rješavanje problema sa nenamjenskom potrošnjom 7,8, miliona iz budžeta FBiH.“
2011. „Misterija nestale dokumentacije u Tužilaštvima BiH i Kantona Sarajevo.“
2012. „Ispravljanje krive Radobolje za bolje stambeno okruženje.“
2013. „Izrada finansijske konstrukcije za kupovinu zgrade UIO u Mostaru.“
2014. „Umijeće preživljavanja uz pomoć punca umirovljenika.“
2015. „Privatni fakulteti sa ubrzanim studijem kao zamah bh. znanosti.“
2016. „Doprinos HDZ-a BiH obezbjeđenju nove radne snage za države Evropske unije.“
2017. „Utjecaj oživljavanja umrlih na izborne rezultate HDZ-a BiH.“
2018. „Tehnička kooperacija sa Miloradom Dodikom i podjela državnih resora.“
2019. „Procjena rizika neposrednog razgovora sa radnicima bivšeg Aluminija“
2020. „Nova energetska slika BiH na ruski način.“
