Sistematizacija otkriva: KJKP Rad ima 600 ljudi za javnu higijenu, ali samo 50 komunalaca

Četiri dana nakon snježnih padavina, dio sarajevskih ulica, posebno u padinskim naseljima, ostao je otežano prohodan, dok su pojedini trotoari i dalje predstavljali problem za kretanje pješaka. Slika grada nakon snijega, uz niz pritužbi građana, ponovo je otvorila pitanje: kako je moguće da KJKP “Rad”, preduzeće za komunalne poslove, u periodu pojačanih potreba ne uspijeva osigurati bržu prohodnost, uprkos tome što ima više od 1.000 zaposlenih.

Izvor: Akta.ba

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk suočio se s neugodnim pitanjima o tome gdje je radna snaga “Rada” u situaciji kada su ulice zatrpane snijegom. Na pitanje novinarke BHT1: “Gdje je tih 1.000 zaposlenih?”, Uk je odgovorio: “To su ljudi po kancelarijama.” Potom je dodao i obrazloženje: “I to je onaj problem naslijeđenog problema. Preko hiljadu zaposlenih u Radu je ova vlada, odnosno ove dvije vlade kontinuiteta, zatekla. Sjećate se jednog slučaja kada je 40 članova iste porodice bilo zaposleno u Radu. To su sve stvari na koje mi moramo odgovarati.”

U isto vrijeme, “Rad” je objavio i javni poziv za angažovanje dodatnih 100 ljudi koji bi radili na čišćenju snijega. Taj potez dodatno je podstakao pitanje stvarnog kapaciteta preduzeća: ako postoji veliki broj zaposlenih, gdje nastaje “usko grlo” kada se očekuje najvidljiviji posao na terenu?

Sistematski planiran broj radnika

U sistematizaciji radnih mjesta i opisa poslova u KJKP “Rad” za period 2023-2025 koji je analizirala Akta.ba planirano je ukupno 1.230 radnih mjesta. Prema stanju na dan 31.12. 2022. godine evidentirano je 1.056 radnika, dok je planirani broj zaposlenih za 2023, 2024. i 2025. godinu utvrđen na 1.114. Međutim, ono što je posebno upadljivo jeste kako se ovi kapaciteti raspoređuju po pogonima i sektorima i koliko je u ukupnoj strukturi pozicija koje nisu direktno vezane za terenski rad.

Prema prikazu planirane radne snage, najveći dio sistematizacije otpada na Pogon/Sektor “Javna higijena i održavanje javnih saobraćajnica”, gdje je sistematizovano 696 radnih mjesta, a na kraju 2022. godine evidentirano 609 radnika. Planirani broj zaposlenih u tom segmentu iznosio je 665 u 2023, 2024. i 2025. godini.

U Sektoru za ekonomske, pravne i opće poslove sistematizovana su 324 radna mjesta, evidentiran je 281 radnik, dok je planirani broj zaposlenih 283 u periodu 2023–2025.

Na nivou preduzeća sistematizovano je 210 radnih mjesta, uz stanje od 166 radnika na kraju godine, a planirani broj zaposlenih u periodu 2023–2025 iznosi 166.

Ovakav odnos je važan jer pokazuje da najveći dio kadrovske mase formalno pripada segmentu javne higijene i održavanja saobraćajnica, odnosno poslu koji bi u kriznim uslovima, poput snježnih padavina, trebao biti najvidljiviji na terenu. Upravo zato se nakon snijega ponovo postavlja pitanje koliko je od evidentiranih 609 radnika ovog pogona zaista bilo angažovano na čišćenju, po kojim smjenama i na kojim prioritetnim dionicama.

Problem je u tome što u pogonu koji je sistematizovan na preko 600 radnika za javnu higijenu i saobraćajnice, “kičma terena” je formalno svedena na svega 50 komunalnih radnika – dok je čuvanje punkta i garderobe predviđeno za čak 71 izvršilaca. Ako ništa, bar znamo da će garderoba biti sigurna, i kad ulice nisu.

Ko je “kičma terena” prema sistematizaciji

Najbrojnija pojedinačna radna mjesta iz sistema su ona koja se, po opisu poslova, direktno vežu za operativu, održavanje, mehanizaciju i logistiku, ali i za poslove koji nemaju veze s čišćenjem ulica.

Među najbrojnijim pozicijama su:

– Rukovalac složenim građevinskim mašinama – 130 izvršilaca

– Čuvar punkta i gardarobe – 71 izvršilac

– Komunalni radnik – ukupno 50 izvršilaca (raspoređeno kroz više jedinica)

– Recepcioner – 40 izvršilaca

– Vozač motornih vozila grupe II – 28 izvršilaca

– Čuvar garaža – 17 izvršilaca

– Interni kurir – 16 izvršilaca

– Radnik na opsluživanju specijalnog vozila „pauk“ – 9 izvršilaca

– Vozač motornog vozila sa priključnim vozilom – 8 izvršilaca

– Referent za dužničko-povjerilačke odnose – 8 izvršilaca

– Rukovalac građevinskim mašinama – 7 izvršilaca

– Rukovalac građevinskim mašinama na Deponiji – 6 izvršilaca

– Predradnik – 6 izvršilaca

Zimska služba na papiru

Najvažniji dio sistematizacije, kad je riječ o snijegu, nalazi se u opisima poslova terenskih pozicija. Tu se eksplicitno navodi da je dio radnih mjesta zadužen za uklanjanje snijega, leda, utovar/istovar snijega i distribuciju posipnog materijala.

Dakle, komunalni radnik – radno mjesto koje se u sistematizaciji pojavljuje s ukupno 50 izvršilaca, ima obaveze koje direktno odgovaraju zimskom održavanju. U opisu poslova stoji da, osim sakupljanja otpada, radnik:

– čisti i pere javnoprometne površine (saobraćajnice, pješačke staze, rigole, stepenice, prolaze),

– u zimskom periodu uklanja snijeg i led, te utovara i istovara snijeg i led,

– utovara i istovara industrijsku so i drugi posipni materijal,

– koristi zaštitnu opremu i obavlja poslove po nalogu rukovodioca.

Dakle, zimska služba nije “van” opisa posla – ona je dio onoga što se od terenskog radnika formalno traži.

Rukovalac složenim građevinskim mašinama – najbrojnije pojedinačno radno mjesto sa 130 izvršilaca – u opisu poslova ima još direktniju vezu s mehanizacijom u zimskim uslovima. Pored radova na utovaru zemlje i otpada, sanaciji saobraćajnica i udarnih rupa, u opisu stoji da ovaj rukovalac obavlja radove na:

– čišćenju, razgrtanju, utovaru i odvozu snijega,

– sprječavanju poledice,

– transportu i distribuciji posipnog materijala,

– a po potrebi obavlja i poslove vozača motornih vozila.

Ovo je segment koji je u javnosti posebno značajan: kad snijeg padne, očekuje se da se upravo ovi resursi brzo “vide” na terenu.

Broj ljudi nije jedina mjera operativnosti

Ako su poslovi zimskog održavanja jasno ugrađeni u sistematizaciju i ako postoje sistematizovana radna mjesta za terenski rad, pitanje se pomjera sa “da li postoji kadar” na “kako se kadar koristi”.

U praksi, operativnost u snježnim danima zavisi od niza faktora koji nisu vidljivi u zbirnim brojkama:

– koliko je radnika raspoređeno po smjenama i da li je pokriven rad u ranim jutarnjim satima,

– koliko ekipa može biti aktivirano istovremeno,

– kako funkcioniše dispečersko usmjeravanje na prioritetne pravce,

– koliko mehanizacije je ispravno i spremno za rad,

– koliko ljudi je “u posadi” uz vozila i mašine (vozač + pratnja),

– te koliko se brzo resursi preusmjeravaju na padinska naselja, gdje su uslovi najteži.

Upravo zato poziv za dodatnih 100 radnika za čišćenje snijega u javnosti djeluje kao potvrda da sistem, uprkos brojnosti zaposlenih, ne daje dovoljno “izvršilaca” u kritičnom trenutku ili da raspored radne snage ne prati potrebe grada kada se desi snijeg.

Struktura poslova: Čuvar punkta i gardarobe

Sistematizacija pokazuje i izražen udio radnih mjesta iz segmenta podrške i obezbjeđenja. Primjera radi, samo na poziciji “Čuvar punkta i gardarobe” sistematizovano je 71 izvršilac, dok je za recepcionere predviđeno 40 izvršilaca, a za čuvare garaža dodatnih 17.

Ove pozicije imaju svoje opravdanje u funkcionisanju sistema, ali u trenucima kada je grad blokiran snijegom, ovakav odnos brojnosti dodatno hrani percepciju javnosti da značajan dio kadrova nije dio “udarnog” terenskog aparata.

Rukovodni sloj i administracija

U sistematizaciji je predviđen i rukovodni kadar: među brojnijim rukovodnim pozicijama su predradnici (6), poslovođe u više radnih jedinica (npr. Ilidža, Hadžići i Trnovo; Mehanizacija; Saobraćaj u mirovanju; Vogošća i Ilijaš), te niz rukovodilaca odjeljenja i jedinica.

Administrativni i stručni poslovi su također sistematizovani, uključujući i radna mjesta poput referenata i stručnih saradnika (npr. za javne nabavke, tehničku dokumentaciju, radne odnose, energetsku podršku, fakturisanje, knjigovodstvo i sl.). U brojkama, taj segment čini 65 izvršilaca, a među njima se izdvaja, recimo, 8 referenata za dužničko-povjerilačke odnose.

Međutim, problem snježnih dana nije pitanje postojanja administracije, nego da li je sistem podešen tako da terenski dio, kad zatreba, reaguje brzo i dovoljno masovno.

Zbog toga se rasprava o “hiljadu zaposlenih” sve više pretvara u raspravu o operativnom efektu: koliko ljudi i mašina može izaći na teren u jednoj smjeni, koliko brzo se aktiviraju prioritetne rute i da li se postojeća sistematizacija u praksi prevodi u vidljiv rad na ulicama.