Visoke plate, posebno za poslove u primorju i tokom sezone, godinama privlače radnike iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, a za samo pet mjeseci ove godine hrvatske vlasti su bh. radnicima izdale 14.799 dozvola za boravak i rad.
Piše: Adnan Selimović/Nezavisne novine
Šta treba da znate:
Potvrđeno je to za “Nezavisne novine” iz Hrvatske gospodarske komore.
Kako ističu, u ranije pomenutom periodu, ukupan broj izdatih dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja iznosi 80.780.
Nakon radnika iz BiH, kojih je najviše u Hrvatskoj, slijede radnici iz Srbije 12.911, Filipina 12.622, Nepala 11.441, Sjeverne Makedonije 6.849, a zatim i iz Indije 4.969.
Kako bi zaradili, u Hrvatsku je došlo 3.515 radnika iz Uzbekistana, 2.723 sa samoproglašenog Kosova, 1.466 iz Egipta i 1.311 iz Albanije.
U kojim djelatnostima rade strani radnici?
“Prema ukupnim podacima za sve strane radnike, najviše dozvola izdato je u djelatnostima turizma i ugostiteljstva, građevinarstva, industrije, saobraćaja i veza te trgovine”, ističu za “Nezavisne novine” iz Hrvatske gospodarske komore, dodajući da pojedinačne podatke za Bosnu i Hercegovinu nemaju.
Jedna od onih koja sezonu provede radeći u Hrvatskoj je i Jelena I. iz Banjaluke koja ističe za “Nezavisne novine” da u susjednoj zemlji radi već nekoliko godina unazad.
“Radim kao sobarica i u Hrvatskoj provedem cijelu sezonu. Nudili su mi čak i posao zastalno, tokom čitave godine, međutim još se nisam odlučila na to. Još razmišljam”, kaže Jelena, dodajući da je zadovoljna platom i uslovima rada.
Takođe, ona ističe da je zadovoljna i odnosom poslodavaca prema njoj.
Zašto poslodavci u RS upozoravaju na odlazak radnika?
Brojka od skoro 15.000 izdatih radnih dozvola bh. državljanima u Hrvatskoj nije začudila Gorana Kurtinovića, člana Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, koji u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da svake godine tokom sezone veliki broj ugostiteljskih radnika odlazi na rad na more.
“To je problem koji nam narasta i koji primijeti svaki stanovnik Banjaluke”, kaže Kurtinović, dodajući da je ovaj problem vidljiv i po samom broju ugostitelja, ali i kvalitetu usluge.
Uprkos svemu, on navodi da se zasad, ipak, uspijeva prebroditi nedostatak radnika.
“Nije došlo do toga da se zatvaraju objekti, ali i to je na granici. Generalno svako se sad i bavi ugostiteljstvom. Bitno je samo da želi i hoće, a kvalitet velikog broja radnika koji rade u ugostiteljstvu je sada veoma upitan”, iskreno priča Kurtinović za “Nezavisne novine”.
Kako Republika Srpska pokušava odgovoriti na nedostatak radne snage?
I dok je u Hrvatskoj izdato više od 80.000 dozvola, u Republici Srpskoj je, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, za sada u ovoj godini, izdato nešto više od 1.000.
Pored toga, vrijedi pomenuti da je krajem juna Vlada Republike Srpske donijela Odluku o davanju saglasnosti na Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2026. godinu
Tako je kvota za produženje ranije izdatih radnih dozvola povećana sa 500 na 800, a za novo zapošljavanje sa 1.500 na 2.200.