Iza svjećica, osmijeha i pažljivo kadriranih prazničnih prizora, koji nas danima preplavljuju na društvenim mrežama, često se kriju tuga, umor i osjećaj nedovoljnosti, posebno kod onih koji imaju utisak da ne mogu da odgovore nametnutim očekivanjima „savršenih“ praznika. Iako se često vjeruje da su manje sredine otpornije na takve trendove, iskustvo pokazuje da ni Hercegovina nije izuzetak.
Psihologinja Milica Zelenović za Direkt kaže da društvene mreže nisu oduzele praznično raspoloženje, ali su snažno uticale na to kako zamišljamo da praznici treba da izgledaju.
„Fokus se postepeno pomjerio sa ličnog doživljaja na prezentaciju. Umjesto pitanja kako se osjećamo, sve češće se pitamo kako ono što živimo izgleda drugima. Na taj način praznici postaju predstava, a ne intimno iskustvo“, objašnjava Zelenović.
Idealizovana stvarnost i pritisak poređenja
Takav trend nije zaobišao ni lokalne zajednice u Hercegovini. Ljudi se, kako kaže naša sagovornica, sve češće porede s onim što vide online, zanemarujući činjenicu da je riječ o pažljivo biranim, filtriranim i idealizovanim trenucima, a ne o realnom svakodnevnom životu.
Stalno poređenje sa idealizovanim prikazima, po mišljenju naše sagovornice, ima direktan negativan uticaj na mentalno zdravlje.
“Kod mnogih se javlja osjećaj da ne žive dovoljno dobro, da njihovi odnosi nisu dovoljno skladni ili da njihovi praznici nisu „dovoljno lijepi“”, ističe naša sagovornica dodajući da takvi obrasci razmišljanja doprinose porastu anksioznosti, nezadovoljstva, osjećaja manje vrijednosti i stalnog utiska da nam nešto nedostaje.
Djeca i tinejdžeri – najranjivija publika
Posebno osjetljivu grupu čine djeca i tinejdžeri, koji se nalaze u fazi u kojoj slika o sebi još nije u potpunosti formirana.
„Idealizovani sadržaji mogu dodatno narušiti samopouzdanje mladih i negativno uticati na njihov doživljaj vlastite vrijednosti“, upozorava Zelenović.
Ipak, dodaje da ni odrasli nisu imuni na ovaj pritisak.
„Kod njih se on često manifestuje kroz osjećaj da moraju biti uspješniji, organizovaniji i srećniji nego što realno jesu“, ističe naša sagovornica.
U takvom okruženju, važno je normalizovati emocije koje se javljaju tokom praznika. Tuga, umor, usamljenost ili osjećaj nedovoljnosti, prema riječima naše sagovornice, nisu znak slabosti, već razumljiva reakcija na društveni pritisak i nerealna očekivanja.
„Ključno je podsjećati se da društvene mreže prikazuju samo jedan fragment stvarnosti, a ne njen puni kontekst“, naglašava psihologinja Milica Zelenović.
Kao jedan od načina zaštite mentalnog zdravlja, psihologinja preporučuje i svjesno smanjenje izloženosti sadržajima koji pojačavaju nelagodu, kao i povremene digitalne pauze.
Uloga roditelja u digitalnom dobu
Posebna odgovornost, naglašava Zelenović, pripada roditeljima, koji danas nemaju zadatak samo da zaštite djecu, već i da ih nauče kako da se snalaze u digitalnom svijetu.
„Otvoren razgovor, razvijanje kritičkog mišljenja i lični primjer ključni su u zaštiti djece od nerealnih online standarda. Fokus na zajednički doživljaj, a ne na savršenu fotografiju, pomaže u stvaranju zdravijeg odnosa prema praznicima“, smatra naša sagovornica.
Na kraju, kako zaključuje psihologinja, vraćanje praznika njihovom pravom značenju ne podrazumijeva odricanje od lijepih stvari, već preispitivanje očekivanja.
Prema njenim riječima autentična praznična radost često se krije u jednostavnosti, malim ritualima i ličnom doživljaju.
Balans možda nije uvijek dostižan, ali je uvijek moguće vratiti se onome što je stvarno, lično i iskreno.